Utorak, 9 Aprila, 2024

Zašto je važno da Vrhovni sud BiH bude uvršten u novi zakon o sudovima

IZVORklix.ba

Zakon o sudovima ili zakon o sudu BiH. Za običnog čitaoca dnevno-političkih vijesti razlika ne postoji, ali iza kulisa se krije narativ političara iz entiteta RS koji ne žele pristati na Vrhovni sud na državom nivou.
Upravo Vrhovni sud bi trebao biti sastavni dio novog zakona o sudovima BiH, ali sve su prilike da ga neće biti i da će nam takav zakon, ako ga uopšte bude, biti “priznat” od Evropske unije.

Zašto je bitan Vrhovni sud

Potrebno je na početku razjasniti da ono što bi trebao raditi Vrhovni sud BiH u praksi radi Ustavni sud BiH. Kad bi postojao, Vrhovnom sudu BiH građani bi se mogli žaliti i za predmete koji su bili na općinskim ili kantonalnim sudovima, ali i sa presuda sa Suda BiH. Takav sud bi osiguravao dosljedno tumačenje prava na teritoriji cijele BiH.

Ipak, protiv Vrhovnog suda su političari iz Republike Srpske. Kad je zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH Denis Zvizdić u novembru prošle godine uputio u proceduru Prijedlog zakona o Vrhovnom sudu BiH, iz SNSD-a su uzvratili Prijedlogom zakona o prestanku važenja Zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH.

Među narativima koji koriste političari iz manjeg bh. entiteta je i taj da se Zakon o sudovima, upravo radi Vrhovnog suda, naziva zakonom o sudu. Time žele dočarati da ni u kojem slučaju ne pomišljaju na bilo kakvu vrstu dogovora oko Vrhovnog suda.

Inače, treba spomenuti da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja u regionu koja nema vrhovni sud.

Istočno Sarajevo ili Banja Luka

Umjesto o Vrhovnom sudu, rasprave među političkim vrhom se mjesecima vodi oko toga gdje će biti sjedište Apelacionog odjeljenja koje će, prema Nacrtu zakona, biti odvojeno od Suda BiH.

Trojka je prihvatila da Apelaciono odjeljenje bude na teritoriji RS-a pa su njihove kolege iz SNSD-a i partnera predložili da to bude u Banjoj Luci. Ipak, Trojka na to ne pristaje i želi Istočno Sarajevo.

Da bi Istočno Sarajevo trebalo biti konačno rješenje predložila je i Delegacija EU u BiH.

“U skladu s mišljenjem Venecijanske komisije o ovom pitanju, EU napominje da prilikom utvrđivanja sjedišta treba uzeti u obzir blizinu ključnih elemenata kao što su tužilaštva, pritvorski objekti i kazneno-popravne ustanove te usluge pravne pomoći. Temeljem toga, EU ne vidi nikakav razlog da politički akteri insisitraju na Banjoj Luci umjesto Istočnog Sarajeva”, zaključeno je iz Delegacije EU u BiH.

Iako ističe rok za usvajanje ovog zakona, još uvijek nema naznaka da je jedna od dvije strane popustila i ovo pitanje ostaje kamen spoticanja.

Šta kaže struka

Ipak, da se vratimo Vrhovnom sudu. Šta ako bismo usvojili zakon o sudovima koji ne bi uključivao Vrhovni sud?

Pravni stručnjak Asim Crnalić u razgovoru za Klix.ba kaže da bi takav zakon, “nažalost, prošao kod EU.”

“Nažalost, to bi prošlo jer se Evropljani zadovoljavaju s minimalnim dogovorom političkih subjekata kod BiH”, kazao je.

Ipak, smatra da time ne bi bio riješen suštinski problem jer bismo dobili odvojeni Apelacioni sud koji neki zovu i Viši sud, a on bi odlučivao o žalbama na prvostepene presude koje donosi Sud BiH.

Ipak, Crnalić nam pojašnjava zašto to ne bi bilo dobro.

“Naizgled, postojao bi neki sud na nivou BiH koji djeluje kao žalbeni sud. To je samo jedan privid jer taj žalbeni sud ne može rješavati žalbe općinskog i kantonalnog suda. On nije sud koji je po svom položaju na bilo koji način subordiniran redovnim sudovima u entitetima”, kaže Crnalić.

Smara da bi takvo rješenje trebalo biti samo privremeno, ali…

“… kod nas privremenost ima trajanje desetljeće i više. Ovdje se radi o tome da se uvodi Apelacioni ili Viši sud BiH i to je u redu jer nije prihvatljivo da je u okviru istog Suda i prvostepenskih i žalbeni postupak. Ali, time se ne rješava osnovno pitanje a to je funkcionisanje pravosuđa na nivou BiH, odnosno postojanje suda koji kao najviši sud u državi ujednačava pravnu praksu i pruža pravnu sigurnost svim građanima, a to bi bio Vrhovni sud. Međutim, političari iz potpuno neosnovanih razloga ne uspijevaju postioći dogovor o tome da se to pitanje riješi na način koji je uobičajan u svim civiliziranim zemljama”, kaže nam Crnalić.

Osim toga, Crnalić smatra da bi Prijedlogom zakona o sudovima BiH, koji u javnosti kruži unazad nekoliko mjeseci, bile smanjene nadležnosti Suda BiH.

“Ja tvrdim, kao pravnik, da je ovim prijedlogom smanjena nadležnost Suda BiH jer Sud BiH više neće moći preuzimati na suđenje pod zakonom utvrđenim uvjetima predmete iz nadležnosti entiteta odnosno one krivične predmete gdje se izvršenje djela dogodilo samo na području jednog entiteta”, ističe Crnalić.

On upozorava na dodatnu opasnost od političkog utjecaja na pravosuđe.

“Takva mogućnost postoji jer što je manji prostor političke kontrole – to je veća mogućnost zloupotrebe. Ako se neki predmet definitivno završava na području kantona onda je veća opasnost za pogrešnu odluku jer je veća mogućnost utjecaja. A ako se završava na nivou BiH, onda je ta opasnost manja”, rekao nam je Crnalić.

DODAJ KOMENTAR:

Napomena: Poštovani, molimo Vas da se pridržavate pravila komentarisanja. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje ili bilo kakav drugi govor mržnje. Zadržavamo pravo obrisati takav komentar bez najave i objašnjenja.
POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE