Nedjelja, 14 Jula, 2024

Muftija Kudić: Kur'an gotovo da na identičan način oslikava ono što je počinjeno u Prijedoru i dolini Sane 1992. godine

Muftija bihaćki hafiz Mehmed ef. Kudić poručio je da je važno da obilježavamo Dan bijelih traka, a posebno da u obilježavanju učestvuju mladi, kako bi kultura sjećanja trajala.
Dan bijelih traka obilježava se danas u znak sjećanja na 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Simbolika bijelih traka dolazi iz maja 1992. godine, kada su vlasti bosanskih Srba izdale naredbu svim Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru da na svoje prozore zakače bijele čaršafe, a ako izlaze vani, da vežu bijele trake oko ruke. Na taj način su označeni nesrbi u Prijedoru, nakon čega su počela masovna zarobljavanja, ubistva i silovanja.
– Naš narod je prošao kroz burnu i tešku prošlost suočavajući se sa velikim izazovima, posebno kada su u pitanju pretenzije susjeda prema teritoriji i narodu u Bosni i Hercegovini. Naše komšije vrlo često su znale nasrnuti na nas, bez ikakvog povoda za takvo nešto, isključivo da bi legitimirale svoje vizije proširivanja teritorije Srbije i Hrvatske na način da podijele Bosnu i Hercegovinu.
Kada danas slušamo svjedočenja žrtava o onome što su prošli u periodu od 1992. do 1995. godine, ne poznajemo grešku, grijeh ili zločin koji neko može počiniti, pa da mu bude uzvraćeno onako kako su se prema bošnjačkom narodu odnosili u protekloj agresiji na našu zemlju – kazao je muftija Kudić u razgovoru za agenciju Mina.
Dodao je da je “nestvarno da smo imali ubistva i klanja novorođenih beba, ubijanje trudnica, zlostavljanje djevojčica i svirepo ubistvo starijih ljudi, paljenje živih ljudi, okretanje na ražnju, premještanje tijela na nekoliko lokacija i druge za zdravi ljudski um nedopustive radnje”.
– To je naš narod prošao, a i dan-danas se pita: Zašto? – izjavio je muftija.
Podsjetio je da je jedna od najupečatljivijih metoda fašizma i nacizma u protekloj agresiji na našu zemlju naredba lokalnih vlasti u Prijedoru da se bijeli čaršafi postave na kuće nesrba u ovom gradu, kao i bijele trake na njihovim nadlakticama.
– Zar je moguće da su komšije, kumovi, radne kolege, školski drugari i sugrađani to radili svojim komšijama, kumovima, radnim kolegama, školskim drugarima i sugrađanima? To obilježavanje ljudi kako bi se u konačnici s njima na najsvirepiji način obračunali je dio planiranog genocida nad Bošnjacima i drugim nesrbima u Prijedoru i dolini Sane. Iza ovog zlodjela nisu stajali pojedinci, već su ti pojedinci postupali po nalozima komande, a komanda po političkim smjernicama koje su dobijali iz samog vrha susjedne države Srbije. Ovo su fakti koji su potvrđeni i sudskim presudama u Haškom tribunalu – naglasio je on.
Muftija Kudić je akcentirao da je ono što nas obavezuje da uvijek budemo budni – “bezobzirno negiranje i dezavuisanje javnosti sa lažima i različitim konstrukcijama o nekom građanskom ratu, o zločinima na svim stranama i drugim vrstama relativizacije zločina koji je kao rezultat imao 3.176 ubijenih, među njima 102 djece koji još čekaju svoj spomenik u gradu Prijedoru”.
– Za zločine nad Prijedorčanima je osuđeno 60 osoba i izrečene su im kazne od 794 godine zatvora. I mnogo toga je prešućeno, dosta toga nije uzeto u razmatranje i bilo je mnogo gore i strašnije nego li je javnost obavještena – kazao je muftija.
Naveo je da Kur'an spominje slučaj paljenja ljudi u jednom slučaju i opisuje u detalje šta se dešavalo jednom narodu, i gotovo da na identičan način oslikava ono što je počinjeno u Prijedoru i dolini Sane 1992. godine.
– Uzvišeni kaže: “Prokleti neka su oni koji su rovove iskopali, i vatrom i gorivom ih napunili, kada su oko nje sjedili, i bili svjedoci onoga što su vjernicima radili! A svetili su im se samo zato što su u Allaha, Silnoga i Hvale dostojnoga, vjerovali”. Sve su dobro isplanirali, a zatim krenuli sa izvršavanjem zlodjela i to mirno promatrali kao da se ništa strašno nije desilo. I samo su ih tako kažnjavali zbog toga što su bili drugačiji i što su posjedovali vrijednosti života – kazao je muftija.
Poručio je da je zato važno da obilježavamo 31. maj svake godine, te da je još važnije da ta obilježavanja organiziraju i u njima sudjeluju mladi ljudi “kako bi kultura sjećanja trajala i bila siguran štit od ponavljanja sličnih zločina nad našim narodom”.

DODAJ KOMENTAR:

Napomena: Poštovani, molimo Vas da se pridržavate pravila komentarisanja. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje ili bilo kakav drugi govor mržnje. Zadržavamo pravo obrisati takav komentar bez najave i objašnjenja.
POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE