Iako između Sarajeva i Bakua postoji već duži niz godina saradnja koja se ogleda prvenstveno u ekonomskim vezama i privrednoj razmjeni, veze Azerbejdžana sa Srbijom su ipak mnogo snažnije i intenzivnije.
Upravo to bi mogao biti presudan faktor koji će odlučiti kako će Azerbejdžan glasati u New Yorku.
Veza sa Srbijom
Veze Srbije i Azerbejdžana počele su se intenzivirati dolaskom na vlast sadašnjeg predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev je u više navrata posjećivao Srbiju, a tokom posljednje posjete u decembru 2023. godine, posjetio je Niš kako bi se intenzivirala i vojna saradnja.
Govorilo se o mogućnosti da Azerbejdžan od Srbije planira kupiti 48 samohodnih haubica Nora B-52, a dogovor je ozvaničen u februaru ove godine.
Iako veliki saveznici, Turska i Azerbejdžan se razilaze po pitanju i Kosova. Baku odbija da prizna ovu državu, te su čak i povukli mirovne trupe koje su bile dio misije KFOR-a.
S druge strane, Srbija od početka podržava Azerbejdžan po pitanju njegovog teritorijalnog integriteta, u jeku rata 2020. godine, Vučić je otvoreno podržao Alijeva u njegovom ratu, a isto je ponovio i prošle godine kada je Azerbejdžan trajno osigurao kontrolu nad Nagorno-Karabahom.
Vučić je prije sedam dana u sklopu kampanje lobiranja protiv rezolucije o Srebrenici razgovarao upravo s Alijevim.
“Obavijestio sam predsjednika Alijeva o brojnim pritiscima kojima je Srbija izložena i zamolio sam ga za prijateljsku i bratsku podršku naroda Azerbejdžana”, napisao je tada Vučić.
Pored Vučića, dobre odnose s Alijevim ne krije ni predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik.
Ambasador Azerbejdžana u BiH Vilayatom Guliyev se nedavno sastao s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem, no svega nekoliko sati kasnije se sastao i s članom Predsjedništva iz reda srpskog naroda Željkom Cvijanović.
Podrška iz BiH
Treba istaći kako je Bosna i Hercegovina podržala Azerbejdžan 2014. godine kada je Parlamentu Bosne i Hercegovine usvojena rezolucija “O uvažavanju i podršci suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Republike Azerbejdžan”.
U rezoluciji je pozvano na ispunjavanje svih preporuka i rezolucija u vezi s konfliktom s Armenijom te pozivaju na “izvođenje svih armenskih vojnih jedinica s okupirane teritorije Azerbejdžana”.
Zločin u Hodžaliju
Ono što je posebno bitna stavka u ovom kontekstu, a koja se našla u rezoluciji je osuda zločina u gradu Hodžali.
“Osuđuje se masovno istrebljenje civilnog stanovništva na nacionalnoj i etničkoj osnovi, a posebno u gradu Hodžali, za vrijeme jermensko-azerbejdžanskog nagornokarabaškog konflikta, kao zločin protiv čovječnosti i prijetnju mirnom zajedničkom životu naroda, duboko suosjećajući se sa žrtvama tragičnog konflikta i njihovim žrtvama”, navodi se.
Da li će Azerbejdžan uzvratiti istom mjerom, i podržati rezoluciju o Srebrenici ili će veze s Srbijom i Vučićem ipak prevagnuti saznat ćemo već narednog četvrtka u New Yorku.
