Izraz hibridni automobil, podrazumjeva onaj tip vozila koji se oslanja na dva različita izvora energije za kretanje vozila. To su obično benzin i električna energija ili dizel i električna energija. U pozadini ove tehnologije krije se nekoliko glavnih tipova, a evo o kojima je riječ.
Kada gledamo tehničku stranu, na tržištu su dostupna tri glavna tipa hibridnih automobila. Možete birati između standardnog hibridnog vozila (HEV), blagog hibridnog vozila (MHEV) ili plug-in hibridnog vozila (PHEV). Takođe, u zadnje vrijeme se ponovo aktuelizirala priča o električnim vozilima, odnosno hibridima s produženim dometom, tzv. range extender hibridima (EREV).
Sve tri, odnosno četiri vrste hibrida dijele slične karakteristike i imaju isti cilj. Naime, cilj hibrida je da iskoriste što više električne energije, a što manje fosilnih goriva bez ugrožavanja performansi. Takođe, cilj je i redukcija štetnih emisija, pa s većom upotrebom električnog motora i manjim korištenjem SUS motora, sklop je efikasniji i u potrošnji goriva i u proizvodnji CO2 emisije.
Međutim, i kod hibridne tehnologije postoje izuzeci, kao na primjer kod automobila visokih performansi. Takvi automobili koriste dodatne električne motore prevashodno kako bi maksimizirali performanse, umjesto niže potrošnje i brige o okolišu kroz smanjenu emisiju štetnih gasova.
MHEV – Uvod u hibrdnu tehnologiju
U zadnje vrijeme, na cesti je sve više automobila sa blago-hibridnom tehnologijom (MHEV). Blagi hibridi ne mogu raditi samo u električnom režimu, a motori uvijek rade paralelno. Umjesto toga, ovaj sistem se koristi kao mala asistencija benzinskom motoru uz dodavanje obrtnog momenta, obično za kretanje iz mjesta i kao ispomoć za opskrbu dodatnih potrošača kao što su klima uređaj ili radio. Blagi hibridi obično koriste niži napon od 48 volti i motor-generator koji se često pokreće remenom i koji puni bateriju veličine laptopa za vrijeme rada benzinskog motora, a baterija se puni i preko sistema regenerativnog kočenja. Kako smo naveli, MHEV automobili imaju malenu bateriju, obično smještenu ispod suvozačkog sjedišta kako bi što manje zauzimala prostora u unutrašnjosti automobila. Iako je njihov uticaj na potrošnju relativno mali, blagi hibridi su jednostavnija i jeftinija alternativa sljedećem nivou elektrifikacije.
HEV – Ugođaj za svaki dan
Klasični ili paralelni hibrid, kao najzastupljeniji tip, može raditi samo uz pomoć motora s unutrašnjim sagorijevanjem ili samo preko električnog motora ili kombinacijom oba. Ukoliko izuzemo aktuelnu generaciju, možda jedan od najboljih primjera je Toyota Prius, pionir modernih hibrida kao najpoznatiji primjer hibridne tehnologije. Takav sistem nema opciju za eksternim punjenjem baterije, jer se ona puni radom SUS motora i dijelom kroz regenerativno kočenje.
Potrošnja je niska, a s laganim gasom na kratkim relacijama, u manevrisanju na parkingu ili u vožnji bez uspona, vrlo često i pri brzinama od 60-70 km/h, ovi hibridi mogu krstariti samo na električni pogon. Klasični hibrid može uštediti do 50 posto goriva u odnosu na ekvivalentni benzinac, a može biti štedljiviji i od dizela. Dok vozilo plovi, vožnja je čisti užitak i ujedno izazov za vozača u postizanju što niže potrošnje.
PHEV – Na pola puta između hibrida i električnog vozila
Kao što naziv sugeriše kod Plug-in hibrid (PHEV) tehnologije, ovdje je riječ o hibridima koji imaju mogućnost priključenja na električnu mrežu kako bi napunili svoju bateriju i to je glavna razlika u odnosu na klasični hibrid. Sva hibridna vozila o kojima smo do sada govorili pune svoje baterije isključivo preko internog sistema. Kao rezultat toga, plug-in hibridi obično imaju veći domet samo na električni pogon nego klasični hibridi, ali to je uglavnom i zbog baterije većeg kapacita (do 20 kWh). Domet s elekričnim pogonom iznosi obično između par desetina do 100 kilometara, ali kada kapacitet baterije padne ispod određenog nivoa tada nastupa SUS motor.
Plug-In hibride najbolje bi opisali kao vozila koja su na pola puta između običnih hibrida i potpuno električnih vozila, a vlasnici ih često koriste za dnevnu rutinu u kojoj uopšte ne moraju koristiti benzinski motor, već voze isključivo na električni pogon. Tada su ovi modeli najštedljiviji. Istovremeno, za dalja putovanja, kombinacija električne energije iz baterije i benzina iz rezervoara, daje bolji rezultat po pitanju dometa od običnog HEV ili MHEV hibrida.
EREV – Evolucija PHEV tehnologije
Iako se iza oznake EREV krije eletkrično vozilo s produženim dometom, s obzirom na postojanje dva različita motora ova vozila se takođe mogu smatrati hibridima, koji na račun svog specifičnog koncepta djeluje kao evolucija plug-in verzije. Naime, takva vozila su opremljena benzinskim motorom koji služi isključivo kao generator električne energije i koji uopšte nema ulogu pokretanja vozila. Dakle, benzinski motor ne može direktno pokretati vozilo, već ima zadatak da puni bateriju (koja se može i zasebno puniti kao kod PHEV verzija) kada njen kapacitet padne ispod određenog nivoa, a električni motor ili više njih crpe energiju iz baterije i pokreću pogonske točkove jednakom silom kao da vozite klasični električni auto. Pored užitaka u ubrzanjima koja podsjećaju na čisto baterijska vozila, ovaj tip hibrida obično omogućava najveću autonomiju, jer imaju veću bateriju od plug-in hibrida, nerijetko s kapacitetom većim od 30 kWh, a proizvođači često navode respektabilan domet veći od 1.000 km.
Održavanje hibrida je značajno povoljnije
Bez obzira na tip, svrha hibridne tehnologije svodi se na efikasnost u korištenju vozila uz smanjenu potrošnju goriva i manje CO2 emisije. S hibridom ušteda na gorivu dugoročno može biti značajna nego s klasičnim automobilom. Posebna pažnja i istovremeno adut kod hibrida jeste održavanje. Naime, hibridni automobili su mnogo zahvalniji za posjedovanje u pogledu održavanja, jer je servisiranje uglavnom svedeno na motor s unutrašnjim sagorijevanjem, koji se mnogo manje eksploatiše nego kao kod konvencionalnog automobila gdje je SUS motor jedina pogonska opcija. Kod hibridnog vozila nema zamjene skupcjenog kvačila, nema velikog servisa, a nema česte zamjene kočionih komponenti kao kod klasičnih vozila.
Desetogodišnji period eksploatacije novog hibridnog vozila donosi uštedu od minimalno 50 posto u odnosu na ekvivalentni automobil sa SUS motorom i zato njihova popularnost rapidno raste. S druge strane, hibridni automobili kao manji zagađivači imaju posebnu zelenu etiketu u okviru državnih poticaja zbog čega imaju privlačniju startnu cijenu.
