Dokazala da su glagolski oblici u bosaničnim pravnim tekstovima drugačiji od onih u srpskim i hrvatskim pravnim tekstovima srednjovjekovnoga perioda. Ta naučna činjenica ide u prilog odbrani samoga naziva bosanskoga jezika.
Almira Džanić (29) iz Bihaća na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci odbranila je doktorsku disertaciju posvećenu bosančici kao prvom i najznačajnijem pismu u historiji BiH, pod nazivom „Glagolski oblici u bosaničnim pravnim tekstovima srednjovjekovne Bosne“, a time postala prvi doktor lingvističkih nauka u Unsko-sanskom kantonu.
U vrijeme napada na bosanski jezik i osporavanja, pogotovo od istočnih susjeda, Unsko-sanski kanton je dobio prvog, a Bosna i Hercegovina najmlađeg doktora lingvističkih nauka.
– Titula doktora mi ujedno predstavlja i čast i želju za usavršavanjem. Svim snagama ću se truditi da stečena znanja prenesem na studente. Nadam se da ću ispuniti očekivanja zajednice i studenata, jer su studenti, kao budući akademski građani, jedina nada da BiH krene naprijed u ovim teškim vremenima – kazala je Džanić.
Džanić je, malo neobično, krunu studija posvetila bosančici, prvom i najznačajnijem bosanskohercegovačkom pismu. Ovim je i bosanski jezik dobio još jednu potvrdu, jer su se kroz ovu disertaciju istražili mnogi bosanični tekstovi srednjovjekovne Bosne.
– Ponosna sam na činjenicu da sam na Sveučilištu u Rijeci odbranila jednu bosnističku temu. Sam je čin odbrane neosporni naučni dokaz da je bosanski jezik naučno utemeljen i da ima svoj historijski kontinuitet. Korpus na kojem je utemeljen i izrađen ovaj doktorski rad su povelje koje su nastale na području srednjovjekovne Bosne kroz četiri stoljeća, a rezultati do kojih sam došla su pokazali da su glagolski oblici u bosaničnim pravnim tekstovima drugačiji od glagolski oblika u srpskim i hrvatskim pravnim tekstovima srednjovjekovnoga perioda.
To je neosporna naučna činjenica koja ide u prilog odbrani samoga naziva bosanskoga jezika – napomenula je novopečena doktorica.
Cijeli korpus digitaliziranMentor pri izradi disertacije je bio dr. sc. Mateo Žagar, dobitnik brojnih nagrada za doprinos u području lingvistike, kod kojeg je Almira slušala jedan kolegij na doktorskom studiju.
– Bila sam iznenađena i oduševljena kada sam saznala da je ovaj profesor pristao da bude moj mentor. Moram spomenuti da sam od dr. sc. Žagara naučila sve što znam. Za vrijeme izrade disertacije, bio mi je uvijek dostupan, čak i vikendima! Nikada nisam vidjela takav nivo profesionalnosti – istakla je Džanić, dodavši kako se nada da će dobiti priliku da, kao vanjski saradnik na drugim fakultetima, govori o temi koju je obradila u disertaciji.
Želja joj je rezultate istraživanja predstaviti i široj javnosti, o čemu je već pričala sa mentorom. Cijeli korpus koji je obrađivala je digitaliziran i uskoro će biti dostupan na internetu za sve zainteresirane korisnike. Nada se da će takav program, u koji je unijela glagole iz bosaničnih pravnih tekstova, predstavljati veliku olakšicu za sve one koji se u nauci odluče baviti sličnom tematikom.
– Ova tema predstavlja nastavak istraživanja koje je započela dr. sc. Amira Turbić-Hadžagić, koja je obradila imenske vrste riječi. Logičnim slijedom javila se potreba da se obrade glagoli, a sljedeći korak je istraživanje ostalih vrsta riječi i drugih jezičkih razina kako bi se napokon u bosnističkom kontekstu postigla cjelovitija slika jezika na području Bosne u srednjovjekovnom periodu – potcrtala je Džanić.
Sadržaj se nastavlja na
