CRVENO za zaustavljanje, zeleno za kretanje i žuto za pripremu za zaustavljanje (ili pritisnite gas ako ste poput nekih vozača) odnosno pripremu za polazak. Tako semafori funkcioniraju od 1920-ih, što je čak kodificirano međunarodnim ugovorom kako bi se osiguralo da se ne događaju nesreće i da, primjerice, vozač iz Europe potpuno razumije signale u Tokiju.
Od mehanike do senzora
Tijekom prošlog stoljeća tehnologija se konstantno usavršavala. Električna svjetla zamijenila su prve semafore. Računala su omogućila povezivanje više svjetala, a senzori su im omogućili analizu protoka prometa i podešavanje vremena za maksimalni protok.
Razvijeni su sustavi koji kontroliraju svjetla za cijele gradove, a digitalni modeli toka prometa izbrušeni su do savršenstva.
Pojava autonomnih vozila (AV) unijela je novi zaokret. Ona ne samo da imaju sposobnost da sama voze već mogu i komunicirati jedno s drugim, kao i sa središnjim prometnim računalnim sustavom.
Potrebno je četvrto svjetlo
To znači da AV-ovi postaju dio samog sustava kontrole prometa i mogu zajedno raditi na značajnom poboljšanju protoka prometa. Tim istraživača s Državnog sveučilišta Sjeverne Karoline predložio je da se jednom kada kritični broj AV-ova bude na cesti, tradicionalnom trojcu može dodati četvrto, bijelo svjetlo na semaforu.
Njihov računalni model radio je vrlo dobro u ubrzavanju kretanja kroz raskrižja, ali bilo je prostora za poboljšanje.
“Naš raniji rad uveo je ideju o četvrtom prometnom signalu koji se zove ‘bijela faza’, a koristi se računalnom snagom autonomnih vozila kako bi se ubrzao promet na raskrižjima – ali još nismo razradili što bi ovaj koncept značio za pješake”, kaže Ali Hajbabaie, izvanredni profesor civilnog, građevinskog i ekološkog inženjerstva na Državnom sveučilištu Sjeverne Karoline.
Rezultati su obećavajući
“Sada smo proširili svoje računalno modeliranje kako bismo uzeli u obzir pješački promet, a rezultati su iznimno obećavajući i za pješake i za vozila.”
Kao i u prethodnoj studiji, AV-ovi djeluju kao pastiri za vozila kojima upravljaju ljudi u njihovim trakama. Kada je prisutno dovoljno AV-ova, signal postaje bijel, govoreći ljudskim vozačima da slijede AV ili drugi automobil ispred sebe. Što je više AV-ova, to je brži protok.
Razlika je ovaj put u tome što su pješaci sada uključeni u model. Ono što je tim otkrio jest da se, čak i uz pješački promet, opći protok poboljšao i za vozila i za pješake za više od 25 posto.
Naravno, još je dug put prije nego što takav sustav postane praktičan. Osim postavljanja dovoljno AV-ova na cestu, postoji i problem postavljanja dovoljnog broja signala s četiri svjetla.
Čak i tada bi ljudski vozači trebali početi vjerovati novom bijelom signalu, a potrebno je i modificirati druge signale tako da budu logični za pješake, poput uvođenja trepćućih zelenih svjetala ili nečeg što je odmah čitljivo.
Istraživanje se nastavlja
“Trenutno postavljamo fizičku ispitnu platformu koja će nam omogućiti da eksperimentiramo s ovim konceptom u fizičkom svijetu – ne samo u računalnom modelu”, rekao je Hajbabaie.
“Međutim, vozila koja koristimo u testnom prostoru dovoljno su mala da ih držite u rukama. To će nam pomoći da identificiramo izazove u implementaciji bez troškova – i sigurnosnog rizika – koji je povezan s korištenjem pravih vozila. U međuvremenu, mi smo otvoreni za suradnju s industrijom i istraživačkim partnerima kako bismo istražili načine za napredovanje s ovim tehnologijama.”
Veće je pitanje, naravno, kako uklopiti novo svjetlo u pjesmu koju mališani uče još u vrtiću:
“Na uglu naše ulice semafor stalno stoji,
kada smiješ prelaziti vidiš po zelenoj boji.
Crveno, zeleno, uvijek dobro pazi,
kada vidiš crveno, STOJ!, da te što ne zgazi!”
Nismo baš sigurni da će netko pronaći rimu na rečenicu “Pratite autonomni automobil ispred sebe, ako ga ima, i također prijeđite cestu ako želite, ili u suprotnom samo ostanite gdje jeste, kaže bijelo svjetlo.”
