Četvrtak, 18 Jula, 2024

Migrantski val sve jači: Jedni na proputovanju kroz BiH, drugi tu vide ‘obećanu zemlju’

U prva tri mjeseca ove godine strancima u BiH odobreno je 1950 privremenih boravaka.

Danas se o tome mnogo manje govori, ali daleko od toga da je migrantska kriza iza nas ili joj se nazire kraj. Naprotiv, službeni podaci državnih institucija govore kako je priljev ilegalnih migranata u BiH u porastu.

Za sada su podaci poznati za prvo tromjesečje ove godine, ali dolaskom toplijeg vremena za očekivati je i masovnije kretanje ilegalnih migranata preko tzv. balkanske rute, što znači da će podaci za drugo tromjesečje vjerovatno potvrditi daljnji rast priljeva osoba uglavnom iz Azije i Afrike koje se preko teritorija BiH nastoje dokopati prostora Evropske unije. Činjenica je da se migranti ne zadržavaju dugo u BiH pa su manje primjetni i na ulicama bosanskohercegovačkih gradova, a ni prihvatni centri kojima upravlja Međunarodna organizacija za migracije (IOM) nisu puni kao što je nekada bio slučaj. U prva tri mjeseca ove godine evidentirana su 6544 nezakonita migranta, što je povećanje za 26 posto u odnosu na 5200 evidentiranih u istom periodu prošle godine, piše Večernji list BiH.

U izvještajnom periodu evidentirano je 3928 osoba u nezakonitom prelasku ili pokušaju nezakonitog prelaska državne granice (1434 na ulazu i 2494 na izlazu iz BiH), što je za 60 posto više nego u istom periodu 2023. godine. Osobe otkrivene u nezakonitom prelasku bile su većinom državljani Sirije (1010), Turske (470), Afganistana (375), Maroka (202) i Pakistana (98). Prema dostupnim informacijama, uočljive su određene promjene u obrascu ponašanja krijumčara migranata. Naime, sve više migranata krijumčari se u teretnim vozilima, a sve češće probijaju i granične rampe vozilima kako bi izbjegli kontrolu. Najviše bezvizni režim zloupotrebljavaju državljani Turske. Iz Vijeća ministara BiH, koje je usvojilo ovaj izvještaj, navode da su nabavljeni oprema za pregled dokumenata i multisenzorski sistemi za nadzor granice srednjeg dometa koji će biti instalirani na postojeća vozila te održane tematske obuke u cilju povećanja efikasnosti zaštite državne granice. Zaposlene su 22 osobe koje su završile obuku za čin mlađeg inspektora, dok je obuka 98 kadeta za čin policajca u toku.

Migrantski val sve jači: Jedni na proputovanju kroz BiH, drugi tu vide 'obećanu zemlju'

To je vrlo važno jer upravo su nedostatak kadrova i neodgovarajuća opremljenost Granične policije BiH često spominjani kao jedan od najvećih problema u borbi protiv ilegalnih migracija. Granična policija trenutačno školuje više stotina kadeta, a njih oko 300 moglo bi biti angažirano do 2026. godine. Novim pravilnikom predviđeno je 2895 policijskih službenika u Graničnoj policiji BiH. Nadzor i zaštita granice osigurani su i suradnjom s Direkcijom za koordinaciju policijskih tijela, Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA), Ministarstvom unutrašnjih poslova RS te kantonalnim MUP-ovima i Policijom Distrikta Brčko BiH. Također, saradnja s Frontexom ogleda su u planiranju i provedbi obuka i zajedničkih akcija, iako sporazum s ovom evropskom organizacijom još nije potpisan.

Traži se dugoročno rješenje
Što se tiče legalnih migracija, one su uglavnom vezane uz školovanje i rad stranaca u BiH. U prva tri mjeseca ove godine strancima u BiH odobreno je 1950 privremenih boravaka, a glavni razlozi za odobrenje prvog privremenog boravka su, dakle, obrazovanje, rad s radnom dozvolom i rad bez radne dozvole. Istovremeno, produženo je 1555 privremenih boravaka po osnovi spajanja porodica i rada s radnom dozvolom ili bez nje, navodi se u podacima. Najveći broj prvih ili produženih privremenih boravaka odobren je državljanima Turske, a potom Srbije, Hrvatske, Indije, Crne Gore, Nepala, Kine i Šri Lanke. Istovremeno, odobreno je 110 stalnih boravaka, od čega najveći broj državljanima Crne Gore, Hrvatske i Sjeverne Makedonije. Jasno je da BiH, kao i ostatak Evrope, treba sve više radne snage iz trećih zemalja. Nije tajna da određene međunarodne organizacije rješenje vide u integraciji ilegalnih migranata u bosanskohercegovačko društvo.
Često ističu kako se migracije sve više moraju posmatrati kao fenomen kojim se treba upravljati, a ne kao hitnu situaciju koji treba izbjeći. Oni rade na pronalaženju srednjoročnih i dugoročnih rješenja i mehanizama za podršku migrantima, poboljšanju pristupa pravima i humanitarnoj privremenoj zaštiti, spajanju porodica i drugim oblicima rješavanja statusa u okviru postojećih zakonskih okvira, piše Večernji list BiH.

DODAJ KOMENTAR:

Napomena: Poštovani, molimo Vas da se pridržavate pravila komentarisanja. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje ili bilo kakav drugi govor mržnje. Zadržavamo pravo obrisati takav komentar bez najave i objašnjenja.
POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE