Bilo da imate plave oči ili samo poznajete nekoga ko ih ima, možete garantovati da ta karakteristika potječe od jedne posebne osobe.
To je zato što svaki čovjek od 7,8 milijardi ljudi na ovoj planeti koja ima plave oči je potomak iste osobe.
To je odbojna misao ako i vi i osoba s kojom ste u vezi imate plave oči, ali bojim se da je to nešto što ćete morati prihvatiti.
Dobra vijest je da nije ničija tako veza nije tako bliska kao sa vašaom majkom.
Zajednički potomak ustvari je živio između 6.000 i 10.000 godina – što znači da smo prošli priličan broj generacija od tada.
Istraživači su objasnili da postoji nešto što se zove gen OCA2 u našim očima koji određuje nivo smeđeg pigmenta u njima.
Ljudi koji imaju plave oči posjeduju gen nazvan HERC2, koji ograničava aktivnost gena OCA2, rezultirajući razvojem plavih očiju.
Iako gen nije potpuno “isključuje” gen OCA2, on smanjuje proizvodnju melanina u irisima i efikasno “razrjeđuje” smeđe oči u plave.
Dakle, budući da svaka osoba s plavim očima na svijetu posjeduje gen HERC2, sa istom tačno mutacijom koja se prenosi kroz generacije, naučnici su zaključili da sve potiče od jedne osobe.
Rad je obavljen od strane tima istraživača sa Univerziteta u Kopenhagenu, koji su identifikovali početnu mutaciju i shvatili da je prisutna kod svih s plavim očima.
Tim je proučavao mitohondrijalnu DNK i upoređivao boju očiju osoba sa plavim očima u različitim zemljama, uključujući Jordan, Dansku i Tursku.
Profesor Hans Eiberg, iz Odjela za ćelijsku i molekularnu medicinu, objasnio je: “Prvobitno, svi smo imali smeđe oči. Ali genetska mutacija koja utječe na gen OCA2 na našim hromosomima rezultirala je stvaranjem ‘prekidača’, koji doslovno ‘isključuje’ sposobnost proizvodnje smeđih očiju”.
“Oni su svi naslijedili isti prekidač na tačno istom mjestu u njihovoj DNK“, dodao je.
Izražavajući svoje mišljenje o tome da li je promjena pozitivna ili negativna mutacija, Eiberg je osigurao da ustvari nije ni jedno ni drugo.
Rekao je: “To jednostavno pokazuje da priroda neprestano miješa ljudski genom, stvarajući ‘genetski koktel’ ljudskih hromosoma i isprobavajući različite promjene dok to radi”, javlja Unilad.
