Izmjenama Izbornog zakona koje je donio visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) uvedena su brojna poboljšanja u izborni proces.
Krupne promjene
Jedna od krupnijih Šmitovih izmjena tiče se ratnih zločinaca, koji više neće biti u mogućnosti kandidirati se na izborima, ali čak ni glasati, sve dok u potpunosti ne odsluže svoju kaznu.
Nažalost, BiH je prethodnih godina imala niz slučajeva u kojima su osuđeni ratni zločinci bili kandidati na izborima te nosioci funkcija.
Najpoznatiji je, svakako, primjer Fikreta Abdića, koji je u Hrvatskoj za ratne zločine osuđen na 15 godina zatvora, a nakon odsluženja kazne, dva puta zaredom (2016. i 2020.) biran je za načelnika Općine Velika Kladuša, što je izazvalo burne reakcije u Unsko-sanskom kantonu, ali i širom BiH.
Osim Abdića, na izbornim listama u prošlosti su se mogli naći i Blagoje Simić, ratni predsjednik SDS-a u Bosanskom Šamcu, zatim Simo Zarić, koji je tokom rata progonio i hapsio građane iste općine, te Branko Grujić, ratni načelnik Zvornika. Simić je bio osuđen na 17 godina zatvora, a potom mu je kazna smanjena na petnaest godina. Zarić zvani Šolaja proglašen je krivim i osuđen je na šest godina zatvora za teške ratne zločine, dok je Grujić optužen i proglašen krivim na sudu u Beogradu te je osuđen zbog likvidacije 700 civila na teritoriji Zvornika.
Podsjetimo, visoki predstavnik rekao je kako se ove izmjene uvode zbog budućnosti društva i civilizacijskih vrijednosti.
– Ne postoji nikakav razlog da ti ljudi opterećuju javnost svojim prisustvom u organima vlasti. Takvu sam najavu dao 11. jula u Srebrenici. Ovo je nešto za nove generacije – poručio je Šmit tada.
Nove generacije
U izmjenama se, između ostalog, navodi:
– Nijedna osoba koja je osuđena od bilo kojeg međunarodnog ili domaćeg suda za zločin genocida, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine ne može se kandidirati na izborima niti obavljati bilo koju izbornu, imenovanu ili drugu funkciju.
Memorandum potpisan u januaru
Presude Međunarodnog suda još nisu upisane u krivičnu evidenciju iako je memorandum o saradnji Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove i Ministarstva pravde BiH potpisan u januaru.
– Ovaj memorandum osigurat će da oni koji počine najteže zločine, prema međunarodnom pravu, snose posljedice svog djelovanja i poslije odsluženja zatvorske kazne, te da će ih te posljedice pratiti cijelog života gdje god bili – kazao je krajem januara Abubakar Tambadou (Abubacarr), sekretar Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.
