Radi se o sirijskom krumpiru, a posebno zabrinjava činjenica da su na etiketama ovog uvoznog krumpira istaknute informacije da se radi o mladom krumpiru s godinom berbe 2023.
Tržište Bosne i Hercegovine suočava se, kao i prethodnih godina, s velikim izazovom u obliku masovnog uvoza krompira. Ove godine to je krompir iz Sirije, u što su se novinari Bljeska i uvjerili u jednom od prodajnih centara.
Naime, na etiketama je istaknuto kako se radi o sirijskom krompiru, a posebno zabrinjava činjenica da su na etiketama ovog uvoznog krompira istaknute informacije da se radi o mladom krompiru s godinom berbe 2023.
Ova pojava nije samo pitanje kvantitete, već i kvalitete. Uvozni krompir, unatoč oznaci da se radi o mladom krompiru, na tržištu se pojavljuje s godinom proizvodnje 2023., što budi sumnju u autentičnost informacija na etiketama.
Ispunjava li sve standarde
Ovaj trend ozbiljno prijeti domaćim proizvođačima, a potrošači su izloženi riziku kupnje proizvoda za koje je upitno ispunjavaju li sve zdravstvene i ostale standarde, dok domaći proizvođači trpe posljedice nelojalne konkurencije.
Andrija Doko, poljoprivrednik iz Čapljine, izrazio je svoje nezadovoljstvo ovim trendom.
“Ovaj uvozni val, kao i svi prethodnih godina, potpuno obara cijene na tržištu i gura nas domaće poljoprivrednike u tešku situaciju”, rekao je za Bljesak, upitan da prokomentira ovaj trend.
Domaći proizvođači u problemima
“Radimo naporno kako bismo proizveli visokokvalitetne proizvode, ali kad se suočimo s jeftinim uvoznim opcijama, teško je održati ravnotežu. Mi ne možemo oboriti cijenu do te mjere da nam bude isplativo, jer imamo platiti i sjeme, i radnu snagu, i zaštitu, i vodu…”, žali se čapljinski proizvođač.
Andrija dalje naglašava kako nelojalna konkurencija dovodi do smanjenja dohotka domaćih poljoprivrednika te kako će dugoročno imati ozbiljne posljedice na budućnost domaće poljoprivrede.
Po njegovim prognozama, mladi krompir, hercegovački, kad se pojavi, cijenit će se od 2,20 do 2,50 KM.
Svi kupuju jeftinije
”Ali radi se o mladom krompiru iz 2024. godine, koji je dan prije izvađen iz zemlje i stavljen u prodaju. A konkurencija mu je krompir iz Sirije, koji je eto jeftiniji pola marke, a koji je proizveden 2023. godine. Smiješno. Ali šta zna penzioner koji jedva spaja kraj s krajem, njemu je bitno da uštedi svakih pola marke”, govori.
”Bez reakcija vlasti, ništa se neće promijeniti. Nije to pitanje samo krompira. Tako vam bude i sa lubenicom, i sa paradajzom, i sa paprikom, samo je pitanje odakle dolaze – iz Sirije, Makedonije… Sve dok se ne zaustavi uvoz proizvoda koje imamo na našem tržištu, nema sreće za nas poljoprivredne proizvođače”, kaže on.
I ranije su poljoprivrednici pozivali nadležne institucije da poduzmu mjere u cilju zaštite domaćih proizvođača. Kontrola kvaliteta uvoznih proizvoda, provjera autentičnosti informacija na etiketama te jačanje domaćih proizvođača kroz poticaje i subvencije neki su od prijedloga koje bi vlasti mogle razmotriti kako bi sačuvale domaću poljoprivrednu industriju.
