Na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a usvojena je Deklaracija o pravima građana BiH
Od 30. juna do 2. jula 1944. godine u Sanskom Mostu je održano Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a. Tim povodom SABNOR BiH je jučer i danas organizovao dvodnevno dešavanje povodom obilježavanja ovog značajnog istorijskog datuma. Godišnjica ovog značajnog događaja je obilježena okruglim stolom na kojem se govorilo o refleksijama ZAVNOBiH-a na današnjicu, kao i polaganjem cvijeća ispred kuće u kojoj je ovo zasjedanje održano, piše Oslobodjenje.
– Skup u Sanskom Mostu bih nazvao veličanstvenim, jer se prvi put nakon posljednjeg rata nešto ovakvo obilježava u vezi sa Drugim zasjedanjem ZAVNOBiH-a. Naša ključna poruka je da moramo sve učiniti da bh. društvo vratimo principima iz Deklaracije o pravima građana BiH. Ako to bar dijelom uspijemo imaćemo punu slobodu, ravnopravnost, jednakost i sve ono što civiliziran čovjek u 21. stoljeću treba i mora da ima. Vijećnici ZAVNOBiH-a 1944. godine, u jeku Drugog svjetskog rata bili su vizionari. Kada se danas iščita ta deklaracija i razumije u ovom vremenu, vidimo da su je oni pisali 1944., a mislili su 100 godina unaprijed. Ono što su tada donijeli je univerzalno i može biti temelj jedinstva građana i naroda u BiH. Mi kao antifašisti ćemo se time i dalje baviti i pokušati uticati na cjelokupno bh. društvo, izajvio je za Oslobođenje Sead Đulić, predsjednik SABNOR-a BiH.
Obilježena je 80. godišnjica Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a/
Podsjećanja radi, na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a usvojena je Deklaracija o pravima građana u BiH u kojoj stoji:
– U plamenu pravednog oslobodilačkog rata iskiva se bratstvo Srba, Muslimana i Hrvata, i time se udara siguran temelj slobodne i zbratimljene BiH, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj federativnoj Jugoslaviji. Prvi put u historiji Srbi, Muslimani i Hrvati Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u Narodno-oslobodilačkom pokretu, stupili su na isti put, počeli da izgrađuju svoj zajednički dom, u čije su temelje uzidane kosti njihovih najboljih sinova. Prvi put u historiji oni su postali kovači svoje sudbine, čvrsto riješeni da jednom zauvijek sahrane vijekovnu mračnu i tešku prošlost i da izgrade državnu zajednicu u kojoj će živjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju.
Ova Deklaracija je historijski i sadržajno preteča Evropske konvencije o ljudskim pravima jer se u njoj garantira ravnopravnost tadašnjih naroda u BiH i to u „zajedničkoj i nedjeljivoj domovini“, sloboda vjeroispovijesti i savjesti, ravnopravnost svih vjeroispovijesti, sloboda govora, udruživanja i štampe, lična i imovinska sigurnost građana, sloboda privatne inicijative u privredi, ravnopravnost žena sa muškarcima u političkom životu i svim oblastima društvene djelatnosti, izborno pravo, tajno glasanje na osnovu općeg, jednakog i neposrednog prava glasa, aktivno i pasivno izborno pravo, pravo žalbe na rješenja organa vlasti, kao i molbe i pritužbe, pravo da niko ne može biti osuđen bez prethodnog postupka.
U Dekalraciji su promovisane vrijednosti koje su poslije navedene i u Evropskoj deklaraciji o ljudskim pravima/
Međutim, iako se svi domaći političari “zaklinju” u vrijednosti koje su navedene u deklaraciji usvojenoj na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a, niko od njih nije bio prisutan na obilježavanju 80. godišnjice.
– Za sve te koji se deklarativno izjašnjavaju kao antifašisti u praksi BiH počinje negdje kod Vijećnice, a završava negdje iza Parlamentarne skupštine na Marijin Dvoru. Ako se tamo nešto dešava oni će se i pojaviti. Međutim, BiH je mnogo veća i ima nešto što oni naprosto ni čitaju niti znaju. Mi mislimo da se ideje ZAVNOBiH-a ne mogu živjeti samo 25. novembra sjećajući se Mrkonjić Grada i kraja juna i početka jula u Sanskom Mostu, sjećajući se Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a. Ideje ZAVNOBiH-a se moraju živjeti, raditi, disati… na terenu 365 dana u godini. Političara nema, ali svi ovi koje danas imamo nisu dorasli ideji ZAVNOBiH-a. To je sramota BiH, ali i to je nešto sa čime se građanio ove zemlje moraju obračunati, istakao je Đulić.
Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a je održano od 30. juna do 2. jula 1944. godine/
Inače, ukupno su održana tri zasjedanja ZAVNOBiH-a, prvo 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu, Drugo od 30. juna do 2. jula 1944. u Sanskom Mostu, a Treće od 26. do 28. aprila 1945. u Sarajevu. Nakon Trećeg zasjedanja ZAVNOBiH je pretvoren u Narodnu skupštinu.
