BiH i dalje prolazi kroz značajne demografske promjene obilježene padom stanovništva, potaknute niskom stopom nataliteta, starenjem stanovništva i kontinuiranim iseljavanjem približno 25.000 ljudi godišnje, posebno mladih i kvalifikovanih radnika. To da BiH godišnje gubi 25.000 stanovnika, što je ekvivalent prosječnog grada, poput Čapljine naprimjer, objavljeno je u dokumentu „Okvir saradnje za održivi razvoj između BiH i UN za period 2026-2030“ Ministarstva vanjskih poslova BiH!
Prirodno kretanje
Demograf Aleksandar Čavić u razgovoru za „Dnevni avaz“ naglašava kako je to, čak, i optimistična projekcija, odnosno procjena. Napominje da mi nemamo zvaničnih podataka o obimu spoljnih migracija, bez obzira na sve tehničke pretpostavke. Jasno je, kaže, da je zbog obima spoljnih migracija to vrlo bitno pitanje trebalo biti tretirano na odgovarajući način za razliku od prirodnog kretanja za koja imamo prilično pouzdane podatke.
– Uglavnom, u procjenama spoljnih migracija se oslanjamo na podatke Eurostata o broju doseljenih u zemlje Evropske unije, pa se prema zemlji porijeka vidi ko su doseljena lica, potom na podatke agencija za rad i zapošljavanja diplomatsko-konzularne mreže drugih zemalja u BiH i njihovih statističkih agencija, tako da se na taj način dođe do odgovarajuće procjene – govori nam Čavić.
Upozorava da je BiH u popisnom periodu izgubila više od 100.000 stanovnika po osnovu negativnog prirodnog priraštaja te gotovo 300.000 po osnovu negativnog migracionog salda u smislu spoljnih migracija.
– Dakle, samo po osnovu te dvije komponente, mi smo sigurno za punih 12 godina, od popisa stanovništva, izgubili više od 400.000 stanovnika u ukupnom kvantumu – kaže Čavić.
Negativni vrtlog
U nastavku zastrašajućih podataka, ovaj demograf navodi da smo ušli u jednu negativnu spiralu, gubimo stanovništvo i po odnosu migracija i prirodnog kretanja, što praktično, kaže, jedno drugo dodatno usmjerava u tom negativnom vrtlogu na način da crpimo buduću reproduktivnu bazu. Objašnjava da je za pozitivan prirodni priraštaj neophodna buduća reproduktivna baza, odnosno da je broj današnjih rođenih i broj budućih reproduktivnih kontingenata, kako iznosi, takav da uz postojeće stope ukupnog fertiliteta možete neophodan veći broj rođenih od broja umrlih.
– Kod nas je situacija takva da nam je praktično svaka sljedeća situacija rođenih malobrojnija od one prethodne, što znači da se piramida sve više sužava. S druge strane, na to negativno djeluje, odnosno tu piramidu još više sužava fertilni kontingent budućih emigracija, tako da mi imamo jako velike demografske izazove, odnosno mi smo već, da tako kažem, manje-više otpisani – poručuje ovaj demograf.
Bezizlazna situacija
– Mi moramo donositi politike bazirane na nauci. Kod nas, nažalost, svi „vidaju rane“, daju makroonomske projekcije, svi sve živo znaju. Nažalost, neće da se oslanjaju na stručnjake i naučnike. Uporno neoslanjanje na nauku, podilaženje javnom mnijenju, donošenje populističkih mjera dovelo nas je, praktično, u bezizlaznu situaciju – oštar je Čavić.
