Nažalost, u nekim dijelovima svijeta u kojima vakcine nisu dostupne, ove bolesti još su dio svakodnevice, a djeca od njih i dalje umiru.
Historija vakcinacije kakvu danas poznajemo, vezuje se za ime Edwarda Jennera i borbu protiv velikih boginja (variola).
Velike boginje su bile teško zarazno oboljenje koje je ljude napadalo još prije nekoliko hiljada godina i javljalo se relativno učestalo sve do kraja 19. stoljeća, i to u brojnim zajednicama širom svijeta.
Jenner je, kao mlad ljekar, posmatrajući mljekarice, koje su bile stalno u kontaktu s kravama, ustanovio, a zatim i eksperimentalno dokazao, da se obolijevanje od velikih boginja može spriječiti izlaganjem uzročniku daleko manje ozbiljne bolesti – kravljih boginja. Ovaj proces postao je poznat kao inokulacija. Ovaj Jennerov uspješni eksperiment predstavlja začetak moderne vakcinacije, odnosno procesa suzbijanja brojnih zaraznih bolesti širom svijeta.
Zahvaljujući Jennerovom revolucionarnom otkriću, daljnjim usavršavanjima ove vakcine i njenom sve širom primjenom, do 1950. godine ova bolest je eliminisana u gotovo cijeloj zapadnoj hemisferi.
Njeno iskorjenjenje (eradikacija) zvanično je proglašeno 9. decembra 1979. godine.
Od 1988. godine, kada je Svjetska zdravstvena organizacija započela s globalnom inicijativom čiji je cilj eradikacija (iskorjenjenje) dječije paralize, broj slučajeva ove bolesti smanjio se s tadašnjih 350.000 na svega 400, koliko je zabilježeno u cijelom svijetu u 2013. godini.
Hepatitis B je virus koji izaziva zapaljenje jetre. Postoje procjene da je u svijetu više od dvije milijarde ljudi nekada zaraženo ovim virusom, a da više od 200 miliona ima hronično oboljenje. Hronično zapaljenje jetre dovodi do ozbiljnih oboljenja, kao što su ciroza i rak jetre. Od posljedica ove infekcije godišnje umire oko 800.000 ljudi širom svijeta.
BCG vakcina je u upotrebi od dvadesetih godina 20. stoljeća, a u našoj zemlji je obavezna od 1947. godine. Tokom novije historije, sa pojavom infekcije HIV-a/SIDA-e (usljed značajnog pada imuniteta oboljelih), ponovo se povećava broj oboljelih od tuberkuloze.
Iako smo skloni tome da je vezujemo za davno prošla vremena, treba naglasiti da je tuberkuloza i dan-danas prva na listi zaraznih bolesti po broju smrtnih slučajeva! Samo u 2017. godini od posljedica tuberkuloze umrlo je čak 1,6 miliona ljudi!
Bolest je još dvadesetih godina 20. stoljeća u Americi odnosila po 10.000 života. Danas je ova bolest izuzetno rijetka – u Americi se godišnje pojavi manje od sto slučajeva, ali je u zemljama u razvoju češće prisutna i predstavlja prijetnju po zdravlje.
Vakcina je tokom prošlog vijeka značajno doprinijela smanjenju broja oboljelih u svijetu, suzbijanju i kontroli komplikacija i smanjenju broja smrtnih ishoda. Ova bolest je gotovo pala u zaborav, mnogi su odrasli a da nikad nisu čuli za nju. Ipak, značajan pad u obuhvatu vakcinacijom u pojedinim zemljama tokom prethodnih godina dovodi do ponovnog porasta broja oboljelih.
Izvor: krupljani.ba