Što se tiče cijelog sistema, čak i zdravstvenog, ti ljudi su zapostavljeni, kaže dr. Mihalj
Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježava se 21. septembra. U svijetu je od ove, neizlječive, bolesti oboljelo više od 55 miliona ljudi, a svake tri sekunde pojavljuje se novi slučaj. Prema riječima dr. med. Elvedine Žiga iz Službe za promociju zdravlja Zavoda za javno zdravstvo FBiH, Alzheimerova bolest nastaje najčešće u dobi iznad 65 godina i nepoznatog je uzroka.
Prvi simptomi
– Odlikuje se nagomilavanjem tau proteina i beta amiloida u mozgu, što dovodi do oštećenja i postepenog propadanja moždanih nervnih ćelija, ključnih za sve ljudske aktivnosti. Prvi neuroni koji bivaju oštećeni nalaze se u dijelovima mozga odgovornim za pamćenje, jezik i razumijevanje jezika, pažnju, rasuđivanje i orijentaciju zbog čega su prvi simptomi Alzheimerove bolesti obično problemi s tim funkcijama – navela je, između ostalog, dr. Žiga.
Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije, odnosno učestvuje sa 60 do 80 posto u svim demencijama. Prema posljednjim podacima, u BiH je više od 150.000 osoba s demencijom, međutim, značajan broj osoba nije registrovan niti znaju da pate od nekog oblika demencije.
– Što se tiče cijelog sistema, čak i zdravstvenog, ti ljudi su zapostavljeni. Mislim da im se nedovoljna pažnja posvećuje, a i oni nam se kasno javljaju, kada je bolest već uznapredovala – kazala je Ivana Mihalj, neurolog u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar.
Da se ova bolest otkriva kasno, ali i da je sve više osoba u našoj zemlji koje obolijevaju ukazano je na naučnom simpoziju „Život s demencijom“ održanom u petak u Mostaru. Janja Milinković, inspektorica socijalne, dječije zaštite i zaštite civilnih žrtava rata u HNK, naglasila je da je demencija javnozdravstveni izazov.
Otvoren odjel
– Sve više pritisaka imamo u ustanovama socijalne zaštite upravo na smještaju dementnih osoba, a to zakonski nije baš dobro riješeno s razine Federacije BiH do razine kantona, jer demencija u prošlosti nije bila prepoznata kao izazov koji nam se sve češće dešava – podvukla je Milinković.
Darija Rebac, glavna sestra Doma „Betanija“ u Čapljini, u kojem je 2019. godine otvoren odjel samo za osobe koje boluju od demencije, istaknula je da se dobna granica oboljelih sve više pomjera prema mlađoj populaciji te da je primjetno kako su oni srednje životne dobi s već uznapredovalom demencijom.
Rizikofaktori za nastanak
Kako je navela dr. Žiga, rizikofaktori za nastanak Alzheimerove bolesti mogu se podijeliti na promjenljive i nepromjenljive. Među nepromjenljive su dob, nasljedni faktori, spol, porodična anamneza, dok su oni na koje se može utjecati socijalni, kognitivni, zdravstveni, faktori životnog stila.
