Unsko-sanski kanton, nekada prepoznat kao jedno od područja s najvećim brojem učenika u Federaciji BiH, i u školskoj 2024/2025. godini nastavlja da bilježi pad upisa prvačića. Prema prvim rezultatima Federalnog zavoda za statistiku, udio USK u ukupnom broju učenika osnovnih škola u Federaciji pao je na 9,1%, što je manje u odnosu na prošlu školsku godinu (9,3%) i daleko ispod udjela od preko 10% iz 2020/2021. godine.
Drugim riječima, broj prvačića u kantonu je i ove godine manji, što potvrđuje nastavak negativnog trenda koji traje već nekoliko godina. Razlozi su višeslojni – od dugotrajnog procesa iseljavanja cijelih porodica, preko sve manjeg nataliteta, pa do činjenice da mnogi roditelji odlučuju školovati djecu u inostranstvu, posebno u Hrvatskoj i zemljama Evropske unije.
Iako Vlada Unsko-sanskog kantona ističe da ulaže značajna sredstva u obrazovanje, digitalizaciju nastave i obnovu školskih objekata, ti potezi još uvijek ne mogu nadomjestiti gubitke uzrokovane demografskim kretanjima. Direktor jedne bihaćke škole nedavno je izjavio da “više nije problem nedostatak prostora, nego nedostatak djece”, što najbolje oslikava dubinu krize.
Pad broja prvačića nije problem samo Unsko-sanskog kantona. I ostali kantoni Federacije BiH suočavaju se sa sličnim izazovima: u Srednjobosanskom kantonu udio učenika pada s 11,4% na 10,7%, dok Posavski i Bosansko-podrinjski kanton godinama bilježe najmanje brojke. Ipak, činjenica da USK, kao jedan od najvećih kantona, nastavlja gubiti učenike posebno zabrinjava jer direktno pogađa rad škola, zapošljavanje nastavnog kadra i budući društveni razvoj cijelog kraja.
Ako se ovakav trend nastavi, Unsko-sanski kanton će u narednim godinama bilježiti još manji broj učenika u osnovnim i srednjim školama, a dugoročno i praznija naselja. Stoga je jasno da ulaganja u obrazovanje moraju biti praćena širim mjerama – od pronatalitetne politike, do zaustavljanja iseljavanja mladih porodica.
