Što se tiče prirodnog gasa, nemamo skladišta i direktno ovisimo o uvoznom energentu, rekao Harbaš
Pripreme za grijnu sezonu već su počele, ali i brige kako finansijski prebroditi još jednu zimu. Bilo da se griju na plin, struju, pelet – bit će to novi udar na džepove građana. Električna energija je već poskupjela za 10 posto za domaćinstva. Pored rasta cijena građane brine hoće li ih ove zime dočekati prijetnje isključenja i redukcije, budući da Bosna i Hercegovina direktno zavisi od uvoznog energenta i onoga u čijim je rukama ventil.
Iako grijna sezona još nije počela, naglo zahlađenje i najave nižih tempretura već su potakli građane na razmišljanje: šta za ogrjev? Oni koji žive u gradovima uglavnom se griju na plin i električnu energiju, dok su se prigradska i seoska domaćinstva zadržala na drvnim sirovinama. U svakom slučaju, i jedni i drugi morat će izdvojito pozamašnu svotu novca. Ogrjev je skup, ali izbora baš i nemaju:
„Cijeli grad je dužan Toplanama kao i ja sama, zahvaljujem im se što ne preduzimaju nikakve korake, a baš dobro griju“.
“Što se tiče cijena, preskupo je, ali šta ću – mora se grijati.”
“Prije nekoliko godina pelet je bio jako skup, preko hiljadu, sad je to neka razumna cijena.”
“Kako najavljuju poskupiće, sve je do vlasti, odnosno do naroda – koga izabere.”
Električna energija za domaćinstva je već poskupjela u augustu, a već se najavljuju i dodatna poskupljenja za tri mjeseca. Poskupljenja energenata: struje, plina i nafte direktno će utjecati i na cijene sirovina. Iako je pelet znatno jeftiniji u odnosu na prošlu godinu, cijene ostalih drvnih prerađevina su upitne. A porazna je i činjenica da, iako je oko 43 posto naše zemlje prekriveno šumama, drva uvozimo iz zemalja regije.
– Općenito je nedostatak tog repromaterijala na tržištu Bosne i Hercegovine. Dobar dio se uvozi, bez obzira na dobre resure u Bosni i Hercegovini – kaže Dragan Rezić, predsjednik Grupacije šumarstva i drvne industrije FBiH.
“Trenutne cijene peleta su dosta niže nego u prethodnoj sezoni. Prosječna cijena je oko 350 KM, zavisno od nivoa kvaliteta i nekih drugih fakotra, ali su cijene niže oko 30% u odnosu na prošlu godinu”, ističe Goran Ivanović, predstavnik proizvođača peleta u BiH.
Budući da je najavljeno zahlađenje koje otežava proizvodnju peleta, njegova cijena bi znatno mogla porasti. S druge strane, za korisnike centralnog grijanja ili plina do kraja godine neće biti poskupljenja, ali ni grijna sezona neće početi ranije. Iz Toplana su pojasnili da grijanje počinje od 15. oktobra te da će do tada i obavijestiti građane o eventualnim promjenama. Ono što dodatno zabrinjava građane jesu zalihe Toplana i može li se desiti redukcija.
– Što se tiče prirodnog gasa, nemamo skladišta i direktno ovisimo o uvoznom energentu, odnosno onome što se dešava na tražištu u svijetu i oko nas i osluškujemo cijene nafte i gasa. S obzirom na to da nemamo skladišta, moramo se prilagođavati tim cijenama i vjerovatno od Nove godine, odnosno, 2025. može doći do određenih poremećaja. Nažalost, ka gorem – kaže za FTV Nihad Harbaš, konsultant i stručnjak za energiju i klimatske promjene.
“Vidjet ćemo šta će se dešavati od 1. januara jer tada će, vjerovatno, prestati transport gasa preko Ukrajine. Vidjet ćemo kakav će pritisak biti na Turski tok, odnosno, snabdijevanje Mađarske. Tu bi, eventualno, moglo doći do problema u zimskim mjesecima, s obzirom na to da je Turski tok već sada zapunjen i bojim se da bi moglo biti velikih oscilacija”, ističe stručnjak za energetiku Almir Bečarević.
Činjenica je da Bosna i Hercegovina, odnosno građani troše tri puta više električne energije nego što je to u prosjeku Evropske unije, ovise o monopolu uvoznika i distributera, te, iako su cijene u odnosu na regiju niže, niži je i naš životni strandard. Grijanje nije toliko skupo koliko smo mi siromašni, piše Federalna.ba.
