Sankcije, koje su stupile na snagu tokom noći, dolaze tri mjeseca nakon što su Izrael i SAD bombardovali Iran. One zabranjuju kompanijama, ljudima i organizacijama sklapanje bilo kakvih poslova vezano za teheranski nuklearni i balistički raketni program, a očekuje se da će imati i šire posljedice na iransku ekonomiju.
Do ponovnog uvođenja sankcija dolazi nakon što su Velika Britanija, Francuska i Njemačka prošlog mjeseca pisale Vijeću sigurnosti UN-a, optužujući Iran da ne ispunjava svoje obaveze, što je pokrenulo mehanizam koji Iranu daje 30 dana da pronađe diplomatsko rješenje kako bi se izbjeglo obnavljanje sankcija.
Taj rok je istekao, sankcije su stupile na snagu, a evropske i američke diplomate su odmah nakon ponovnog uvođenja sankcija naglasile da diplomatija nije završena.
Američki državni sekretar Marco Rubio pozvao je Teheran da “prihvati direktne pregovore, vođene u dobroj vjeri”. Britanski, francuski i njemački ministri vanjskih poslova su u zajedničkom saopćenju rekli da će nastaviti tražiti “novo diplomatsko rješenje kako bi se osiguralo da Iran nikada ne dobije nuklearno oružje”. Također su pozvali Teheran da se “uzdrži od bilo kakve eskalacije”.
Rusija je jasno stavila do znanja da neće provoditi sankcije, smatrajući ih nevažećim i nije usamljena u ovakvom stavu.
U Generalnoj skupštini UN-a se glasalo o produženju roka Iranu, odnosno, potpunom ukidanju sankcija iz 2015. godine, što je bio amandman Južne Koreje. To su podržale Rusija, Kina, Alžir i Pakistan, dok su suzdržane bile Gvajana i Južna Koreja. Amandman nije prošao jer je imao dovoljno glasova protiv.
