Njemački birači danas izlaze na izbore, ali u drugačijem okruženju od onoga kada je kampanja počela prije samo nekoliko sedmica. Gotovo 60 miliona ljudi bira vladu koja će se morati uhvatiti u koštac s nizom vanjskopolitičkih, ali i unutrašnjih izazova.
Ako su ankete tačne, čovjek koji će voditi tu administraciju bit će šef konzervativne opozicije Friedrich Merz, korporativni advokat s desetljećima dugom željom da bude kancelar unatoč tome što nikada nije služio u vladi. Njegov popis poslova će biti zapanjujući.
“Velika očekivanja odražavaju velike izazove s kojima će se suočiti od prvog dana svoje vjerovatne kancelarske dužnosti. Agresivna Rusija, neprijateljski raspoložena Amerika i Evropa koja se udaljava: Merz bi mogao biti testiran snažnije […] nego bilo koji kancelar poslijeratne republike”, piše sedmičnik Der Spiegel.
Merz je nedavno priznao da su Trumpovo efektivno odustajanje od evropskih odbrambenih obećanja i agresivna podrška njegovog potpredsjednika JD Vancea krajnje desnoj Alternativi za Njemačku (AfD) najavili “tektonske pomake u političkim i ekonomskim centrima moći u svijetu”. Njemačka, rekao je, neće izaći nepovrijeđena.
Trumpovo potkopavanje NATO-a i izdaja Ukrajine su “udarac u stomak”, rekla je Ursula Münch, direktorica thinktanka Akademije za političko obrazovanje u Bavarskoj, posebno za Merzovu Kršćansko-demokratsku uniju (CDU), koja ima “solidarnost i prijateljstvo sa SAD-om duboko u svojoj DNK”.
Njemačka, treća najveća svjetska ekonomska sila i najmnogoljudnija zemlja EU-a, već se borila sa neizvjesnim naslijeđem Angele Merkel, jedne od Merzovih prethodnica na mjestu lidera CDU-a i njegove dugogodišnje neprijateljice.
Njen 16-godišnji mandat kancelarke bio je obilježen oslanjanjem na jeftini ruski plin, žustrom trgovinom s Kinom i vojnom i obavještajnom snagom Washingtona, što je Njemačkoj omogućilo da se usredotoči na ono u čemu je bila najbolja: proizvodnju automobila i alatnih strojeva dok je EU držala na okupu.
Nasljednik bivše kancelarke Merkel, Olaf Scholz, preuzeo je dužnost u decembru 2021. nošen nadama u novi pristup dugo zanemarenim problemima s tehnokratskom koalicijom “Semafor” nazvanom po stranačkim bojama njegovih Socijaldemokrata lijevog centra, pro-poslovnih Slobodnih demokrata i ekoloških Zelenih, ali samo nekoliko sedmica kasnije, ruska invazija Ukrajine u punoj razmjeri uništila je najbolje zacrtane planove Scholzove “koalicije za napredak” i zauvijek ih skrenula s kursa.
Unutar nekoliko dana nakon izbijanja rata, Scholz je proglasio Zeitenwende (prekretnicu), uspostavivši fond od 100 milijardi eura za povećanje jadnih njemačkih zaliha vojne opreme i obećavši ispuniti NATO-ovu obvezu izdvajanja za obranu na dva posto BDP-a. Do 2024. održao je to obećanje.
No obustava opskrbe energijom iz Rusije dovela je do skoka cijena, potaknuvši galopirajuću postpandemijsku inflaciju i snažno opteretivši industrije poput čelika i hemikalija. Scholzova vlada pokušavala je pronaći nove izvore goriva istovremeno gurajući obnovljive izvore energije.
Kina je u međuvremenu prešla s kupovine njemačkih vozila na njihovo smanjenje jeftinijim modelima, posebno u sektoru električnih vozila.
Na nedavnoj televizijskoj debati Merz, koji je napustio politiku zbog biznisa na 12 godina, nakon što je izgubio borbu za vlast s Merkel, optužio je Scholzovu vladu za ekonomsku “nesposobnost” nakon dvije godine recesije. Scholz je uzvratio: “Nisam napao Ukrajinu!”.
Scholzova koalicija konačno se raspala u novembru, nekoliko sati nakon što je Trump pobijedio na američkim izborima, zbog još uvijek neriješene zagonetke o strogoj “kočnici zaduživanja” koja održava godišnje zaduživanje federalne vlade na 0,3 posto BDP-a. Implozija je pokrenula opće izbore sedam mjeseci prije roka.
Ipak, Scholzova era političkih previranja mogla bi uskoro postati “mirni dani”.
Njemački pravi ‘Zeitenwende’ (prekretnica) tek dolazi, tvrdi iskusni politički analitičar Herfried Münkler, dok se Berlin suočava s bolnom spoznajom da je poslijeratnom poretku, koji je zemlju vratio u zajednicu naroda nakon nacističkih zločina, došao kraj.
“Najveći gubitnik najnovijih događaja je Njemačka, ne samo zato što je njena ekonomska moć smanjena, već i zato što su se njemački političari do kraja bezuvjetno oslanjali na transatlantske odnose. Sljedeća vlada morat će se jako potruditi da ponovno potvrdi njemačko vodstvo u Evropi”, napisao je u novinama Die Zeit.
Budući da je malo vjerovatno da će osvojiti većinu, Merz je rekao da namjerava izgraditi novi vladajući savez do Uskrsa, postavljajući duge sedmice napetih pregovora u kojima će Njemačka biti usredotočena prema unutra. Njegov najvjerovatniji partner bit će Scholzovi socijaldemokrati, ali će mu možda trebati još jedna stranka da bi se matematika zbrojila, što je recept za daljnju volatilnost.
U međuvremenu, ankete sugerišu da će antiimigracijski, antiislamski AfD udvostručiti podršku u odnosu na prošle izbore, osvojiti oko 20 posto glasova. Već više od godinu dana nalazi se na drugom mjestu iza Merzova bloka CDU-CSU. Poziva se na masovnu deportaciju migranata, nastavak uvoza ruskog plina, prekid vojne pomoći Ukrajini i izlazak iz eurozone, piše The Guardian.