Baš kao i u cijeloj Evropi, gdje je za prvih osam mjeseci ove godine smanjen priliv migranata i gdje je nezakonito ušlo 112.000 osoba, što je za 21 posto manje nego lani, slična je situacija i u BiH. Potvrdio je to u razgovoru za „Dnevni avaz“ Žarko Laketa, direktor Službe za poslove sa strancima, ističući da je priliv migranata u odnosu na prošlu godinu znatno manji.
– To nam pokazuju brojke, jer, prema trenutnom stanju, u našim privremeno-prihvatnim centrima kojima upravljamo su 852 migranta. U kampovima na području Unsko-sanskog kantona su 263 migranta, a 589 na području Kantona Sarajevo. Od toga, u Blažuju ih je trenutno 450, a u Ušivku 139. Međutim, kada govorimo o ovim brojkama, one ne smiju da nas zavaraju, jer generalno situacija u Evropi zbog promjene određenih politika o pitanju migracija, ali i gobalna svjetska politika ukazuje na to da u narednom periodu može doći do priliva migranata – govori nam Laketa.
Određeni pomak
Ukazuje da cjelokupnu situaciju pomno prate sve nadležne institucije u BiH, ali, kako kaže, dobro je da su susjedne zemlje, Srbija i Crna Gora, napravile određeni pomak o pitanju ulaska migranata u njihove države, pa se samim tim, naglašava, smanjio i priliv migranata na našu granicu.
Iznosi i kako je Granična policija BiH suočena s izazovima, budući da ipak jedan dio migranata pređe granicu i uđe u Evropsku uniju, odnosno Hrvatsku, jer, kako ističe, BiH je i dalje aktivna ruta zapadnog Balkana.
– Vjerovatno će ta ruta i dalje biti aktivna, ali ipak određena politička dešavanja u promjeni politike Evropske unije prema migrantima pooštrila su mjere samog regulisanja njihovog statusa u zemljama EU. Međutim, vrlo bitno za BiH jeste da su sve službe, odnosno Granična policija i druge agencije pojačale aktivnosti i dale rezultate bez obzira na uslove koji ne idu u prilog migrantima kada je u pitanju EU – priča Laketa.
Podsjeća da je Vijeće ministara BiH formiralo radnu grupu čija je zadaća izrada Prijedloga plana tranzicije u upravljanju migracijama i čiji je on predsjednik. Kaže da će u narednih 15-ak dana taj posao biti završen i Prijedlog će biti predat Ministarstvu sigurnosti BiH, odnosno Vijeću ministara BiH.
– U toj radnoj grupi su predstavnici državnih ministarstava – bezbjednosti, finansija, za ljudska prava i izbjeglice, civilnih poslova, dakle, svi su iz svoje nadležnosti uključeni u taj sistem upravljanja migracijama unutar BiH, i to je obaveza koju smo preuzeli. Vijeće ministara BiH će donijeti konačnu odluku o konačnom preuzimanju upravljanja migracijama u BiH, a također, Evropska unija neće odustati od finansiranja. Vjerujem da će to funkcionisati u punom kapacitetu, odnosno da ćemo preuzeti migracije i upravljati njima uz pomoć Evropske unije – zaključuje Laketa.
Evropska unija je od 2018. godine osigurala gotovo 150 miliona eura Bosni i Hercegovini za upravljanje migracijama, uključujući podršku prihvatnim centrima i osnovnim uslugama. Sredstva, u saradnji s IOM-om, UNHCR-om i UNICEF-om, pokrivaju smještaj, zdravstvenu zaštitu, hranu, zaštitu ranjivih grupa te jačanje administrativnih kapaciteta.
Humanitarna pomoć
Stručnjak za sigurnosna pitanja i povjerenik za pitanja migranata Vlade Kantona Sarajevo Safet Mušić kaže da su ta sredstva korištena za finansiranje i upravljanje privremenim prihvatnim centrima, jačanje kapaciteta državnih institucija poput Službe za poslove sa strancima i Granične policije, te za pružanje humanitarne pomoći migrantima. Mušić, također, navodi da, iako i dalje postoji određeni pritisak na granice, on je znatno manji u poređenju s ranijim godinama.
– U Unsko-sanskom kantonu ostao je aktivan samo Prihvatni centar Lipa, kojim prema planu tranzicije treba da upravlja Služba za poslove sa strancima BiH u saradnji s lokalnim vlastima. U Kantonu Sarajevo još su aktivna dva privremena prihvatna centra, što ukazuje na neravnomjerno raspoređen teret migracione krize unutar zemlje. Tokom ove godine u KS je uglavnom bio veći broj migranata nego u USK, te je zabilježeno i više policijskih akcija u kojima je učestvovao MUP KS u saradnji s ostalim nadležnim institucijama s ciljem uvođenja reda u PPC, kao i s ciljem očuvanja sigurnog okruženja. Govoreći o reakciji nadležnih službi na sigurnosne izazove, Mušić iznosi da se, uglavnom, radi o oslanjanju na državne institucije koje su pojačale kontrolu granica i kapacitete za upravljanje migracionim tokovima.
– Međutim, često su lokalni nivoi vlasti bili zaobiđeni u planiranju upravljanja migracijama u ranijim fazama — centri su postavljani bez dovoljno uključivanja lokalnih vlasti, zajednica, bez jasnih mehanizama podrške lokalnim službama. To je dovelo do toga da je samo jedan dio države, prije svega USK i KS, nosio najveći teret krize, dok su drugi dijelovi ostali manje pogođeni i manje uključeni – govori ovaj stručnjak.
Podvlači da se migrantska kriza danas tretira organizovanije nego u ranijem periodu, a vidljiv je, navodi, određeni napredak u institucionalnom pristupu.
– Postoji veće uključivanje državnih organa u upravljanje centrima, bolja koordinacija s međunarodnim organizacijama i više pažnje prema ranjivim grupama. Proces preuzimanja odgovornosti od domaćih institucija ide postepeno, ali su još prisutne ozbiljne prepreke, posebno na lokalnom nivou i u domenu dugoročne održivosti. Bosna i Hercegovina jeste napravila korake ka samostalnom upravljanju migracijama, ali još nije spremna da u potpunosti preuzme sve aspekte bez podrške međunarodnih partnera. Nedostaju finansijska stabilnost, kadrovska pokrivenost i institucionalna ujednačenost među različitim nivoima vlasti. Potrebno je dodatno jačanje lokalnih kapaciteta, bolja koordinacija i osiguranje da se svi dijelovi države ravnomjerno uključe u sistem upravljanja migracijama kako bi BiH mogla samostalno i efikasno odgovarati na buduće izazove – zaključuje Mušić u razgovoru za „Avaz“.
Svedruštveni pristup
– IOM će promovisati svedruštveni pristup upravljanju migracijama tako što će uključiti, ne samo institucije i lokalne vlasti, već i civilno društvo, lokalne zajednice, migrante, organizacije dijaspore, akademsku zajednicu, medije i privatni sektor. Osim što promoviše učešće i uključivo upravljanje migracijama, cilj ovog pristupa je da poveća pristup javnosti balansiranim informacijama i da promoviše konstruktivni dijalog o nizu tema vezanih za pomirenje, različitost, uključivost, mobilnost, razvoj i migracije. IOM će, između ostalog, proširiti svoju podršku za inicijative koje jačaju socijalnu koheziju i zajednicama koje su domaćini migrantima koje povećavaju interakciju između migranata i lokalnog stanovništva – navedeno je u strateškom dokumentu IOM-a.
