Nakon uspješno sprovedenog pilot-projekta korištenja novih tehnologija na prošlim lokalnim izborima, stručnjaci smatraju da bi se ovaj sistem trebao primijeniti na većini, ako ne i na svim biračkim mjestima u budućnosti. Preliminarne analize pokazale su pozitivne rezultate, ali će detaljna evaluacija zahtijevati dodatno vrijeme kako bi se pojedinačno provjerili svi korišteni uređaji.
Najveći uspjeh ovog sistema očituje se u brzini dobivanja rezultata – podaci su pristigli samo 10 minuta nakon zatvaranja birališta, što predstavlja značajan pomak u efikasnosti izbornog procesa. Iako su se birači prvi put susreli s ovim načinom glasanja, većina ih je uspješno koristila tehnologiju, uz izuzetak dva biračka mjesta gdje je privremeno obustavljeno korištenje tehnologije zbog opravdanih razloga.
Budući izbori mogli bi uključivati i uvođenje skenera za glasanje na najmanje 95% biračkih mjesta, uz napomenu da je za to potrebna kvalitetna internet veza. Skeneri i biometrijska identifikacija birača pokazali su se vrlo uspješnima u većini slučajeva, čime su uklonjene prepreke za njihovu širu implementaciju. Iako su troškovi značajni, ulaganje u zaštitu izborne volje građana opravdava takav budžetski izdatak.
Kako bi se na vrijeme obezbijedila potrebna sredstva, preporučuje se da se ova tema uvrsti u budžet za narednu godinu i time omogući realizacija međunarodnog tendera za nabavku tehnologije. Uloga nevladinih organizacija i medija u održavanju javne svijesti o ovoj temi ključna je za sprječavanje političkih opstrukcija, posebno jer postoji rizik od izgovora o nedostatku sredstava.
Izbori su, uprkos tehnološkom unapređenju, pokazali brojne nepravilnosti, uključujući kupovinu glasova i neprikladno ponašanje članova biračkih odbora, što se često dovodi u vezu s uticajem političkih subjekata. Takve nepravilnosti dodatno ističu potrebu za uvođenjem tehnologija koje bi mogle smanjiti manipulacije i osigurati transparentniji izborni proces.
