Zapošljavanje studenata u Federaciji BiH postaje sve češća praksa, i to ne samo zbog hroničnog nedostatka radne snage nego i zbog toga što poslodavci sve više prepoznaju potencijal mladih.
Studenti donose svježinu, kreativnost i želju za učenjem, dok poslodavci kroz njih vide priliku da oblikuju buduće stručnjake – često po nižim troškovima nego što bi to bio slučaj s iskusnijim radnicima.
Dopunama Zakona o radu FBiH iz prošle godine otvorena je mogućnost zapošljavanja studenata na privremenim i povremenim poslovima. Za mnoge porodice to je značilo olakšanje – posebno za one iz manjih sredina, koje uz visoke troškove školovanja teško mogu izdržati dodatne izdatke u gradovima.
Prema zakonu, ugovor sa studentima može se zaključiti samo za poslove koji nisu rizični i za koje se uobičajeno sklapa ugovor o radu na određeno vrijeme. Tu spadaju sezonski i pomoćni poslovi s punim ili nepunim radnim vremenom.
Ugovor se može sklopiti najviše dva puta godišnje, a trajanje ne smije preći 180 dana u jednoj kalendarskoj godini. Student mora imati između 18 i 26 godina, te minimalna naknada ne smije biti niža od najniže plaće u Federaciji BiH – trenutno 1000 KM.
Praksa u EU pokazuje različite modele. Većina zemalja dozvoljava rad do 20 sati sedmično, uz mogućnost punog radnog vremena tokom raspusta. Neke zemlje, poput Nizozemske, imaju strožija ograničenja (16 sati sedmično), dok Estonija i Finska nemaju nikakva vremenska ograničenja. Španija, Mađarska i Finska dozvoljavaju i do 30 sati sedmično.
