Migrena je hronična bolest čije uzroke medicina slabo razumije, ali nova studija provedena na miševima otkrila je šta bi moglo biti okidač za bol.
Zašto moždana aktivnost uzrokuje migrene?
Iako su simptomi migrene , koji uključuju pulsirajući bol u glavi, mučninu i zamagljen vid, odavno poznati naučnicima, ono što ih i dalje zbunjuje je kako aktivnost mozga uzrokuje migrene.
Nova studija na miševima može ponuditi tragove o neurološkim događajima koji izazivaju migrene.
Prema studiji, prije same migrene dolazi do kratkog isključivanja neurona mozga. Ovo privremeno mijenja sadržaj cerebrospinalne tekućine, bistre tekućine koja okružuje mozak i kičmenu moždinu.
Ovaj izmijenjeni sadržaj, sugeriraju istraživači, putuje kroz ranije nepoznatu rupu u anatomiji do nerava u lubanji gdje aktivira receptore za bol i upalu, uzrokujući glavobolje.
“Ovo otkriće predstavlja promjenu u načinu na koji istražujemo glavobolje”, rekao je neuronaučnik Gregory Dussor za Nature .
“Glavobolja bi mogla biti samo opći znak upozorenja na mnoge stvari koje se dešavaju u mozgu koje nisu normalne”, dodao je.
Neuroznanstvenica Maiken Nedergaard dodaje da migrena zapravo štiti mozak. “Bol nas štiti jer nam govori da se odmorimo, oporavimo i spavamo”, rekla je.
Sam mozak nema receptore za bol; osjećaj glavobolje dolazi iz područja izvan mozga koja se nalaze u perifernom nervnom sistemu.
Ali kako mozak pokreće živce da izazovu glavobolje, slabo je poznato, što ih čini teškim za liječenje.
Da li su proteini potencijalni uzrok migrene?
Naučnici koji rade sa miševima odlučili su da istraže određenu vrstu glavobolje, takođe poznatu kao migrena u ušima.
Jedna trećina oboljelih od migrene doživljava fazu prije glavobolje poznatu kao aura, koja ima simptome kao što su mučnina, povraćanje, osjetljivost na svjetlo i utrnulost.
Može potrajati pet minuta do sat vremena. Tokom aure, mozak doživljava zamračenje zvano kortikalna depresija širenja (CSD), što uzrokuje da se aktivnost neurona mozga nakratko isključi.
Studije o migrenama sugeriraju da se glavobolje javljaju kada molekuli cerebrospinalne tekućine iscure iz mozga i aktiviraju živce u moždanim ovojnicama, slojevima koji štite mozak i kičmenu moždinu.
Autori su istraživali miševe koji su doživjeli CSD i analizirali kretanje i sadržaj njihove cerebrospinalne tekućine. Tokom CSD faze, otkrili su da su koncentracije nekih proteina u njihovoj cerebrospinalnoj tečnosti pale daleko ispod normalnih nivoa.
Nivoi drugih proteina su se više nego udvostručili, uključujući protein koji prenosi bol CGRP, koji je jedna od meta lijekova protiv migrene.
Istraživači su takođe otkrili ranije nepoznatu prazninu u zaštitnim slojevima oko trigeminalnog ganglija, što omogućava likvoru da preplavi ove nervne ćelije.
Naučnici koji su sproveli studiju zaključili su da bi buduće studije trebalo da istraže zašto proteini u cerebrospinalnoj tečnosti izazivaju glavobolje, a ne druge vrste bola .
“Ovo će pokrenuti mnoga zanimljiva pitanja i vjerovatno će biti izvor mnogih novih istraživačkih projekata”, zaključio je Dussor.
