Prema prvim analizama, Ukrajina će, kada se za to steknu i uslovi, na početku prvenstveno gađati ciljeve u regiji Kursk, gdje ukrajinske snage drže preko 1.000 kvadratnih kilometara teritorije.
Upravo na ovom području, ukrajinski i američki zvaničnici očekuju kontraofanzivu ruskih i sjevernokorejskih vojnika kako bi vratili kontrolu nad ovim dijelom Rusije.
Ipak, analitičari su mišljenja kako snabdijevanje ovim projektilima neće biti dovoljno da se preokrene tok rata.
“Ipak, oružje može Ukrajini dati određenu prednost u vrijeme kada ruske trupe osvajaju položaj na istoku zemlje, a moral je nizak. Zakašnjela reakcija je simbolična odluka da se podigne ulog i pokaže vojna podrška Ukrajini. To može povećati i ratne troškove za Rusiju”, rekao je zapadni diplomata za BBC.
Kada je riječ o dometu ATACMS-a, Institut za proučavanje rata (ISW) još u augustu se bavio dometom ovih raketa i koji bi ciljevi u Rusiji mogli biti ugroženi.
U tom periodu, Ukrajina je imala određena ograničenja te je domet ovih raketa bio značajno smanjen. Ipak, općenito gledano, ISW je u analizi naveo kako se dometu ATACMS-a nalazi 245 poznatih ruskih vojnih i paravojnih objekata.
“Najmanje 209 od 245 (preko 85 posto) poznatih ruskih vojnih objekata u dometu ATACMS nisu zračne baze. Ukrajinske snage koriste autohtone sisteme za udare dugog dometa da pogode neke od ovih objekata, ali izgleda da nemaju mnogo takvih sistema – tako da bi relativno mali broj ATACMS-a koje je Ukrajina navodno dobila mogao napraviti značajnu razliku”, saopćeno je tada.
Ono što sada ostaje kao pitanje jeste i reakcija Moskve na ovu odluku. Predsjednik Rusije Vladimir Putin u septembru je komentirao eventualno odobravanje korištenja raketa dugog dometa za napade unutar Rusije te je rekao kako bi to promijenilo prirodu sukoba.
“To bi suštinski promijenilo samu suštinu, prirodu sukoba. To će značiti da se zemlje NATO-a, SAD-a i evropskih država, bore protiv Rusije”, rekao je Putin.
