Političari iz Hrvatske, ali i pojedini iz Bosne i Hercegovine pokrenuli su svojevrsnu kampanju “maksimalnog pritiska” gdje se zalažu za izbornu reformu po mjeri HDZ-a, a često se spominje i teritorijalna reorganizacija BiH. Ovo se čini kao pokušaj da se iskoriste međunarodne i domaće okolnosti.
Član HDZ-a Hrvatske i evropski parlamentarac Tomislav Sokol prijetio je iz Zagreba. Takve izjave se moraju shvatiti ozbiljno, pa makar se na njih odnosila i narodna izreka “iz prazne puške se ne puca” jer po svemu sudeći predstavljaju dio nove ofanzive čiji je cilj da se ispune političke želje Dragana Čovića i HDZ-a, a indirektno vanjskopolitički ciljevi Hrvatske.
“Dugoročno, unitarna politika definitivno nema podršku Zapada. Ako Muslimani ne budu spremni na kompromis i ako se ne urazume, dobit će rješenje koje je s njihove perspektive puno gore. Ako ne budu spremni na reforme Izbornog zakona u dogledno vrijeme, jedno jutro će se probuditi s trećim entitetom”, poručio je Sokol.
Zanimljivo je da Sokol u svom nastupu koristi izraz “muslimani” umjesto Bošnjaci i nastupa s visoka, čime generalno umanjuje mogućnost dogovora, a sve je začinio svojim prijetnjama o trećem entitetu.
Ove prijetnje sadrže istu retoriku koju agresivno promoviše i hrvatski lobista Max Primorac koji na konferenciji u Zagrebu kazao da je treći entitet jedina nada za opstanak hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Nešto prije, u američkom Kongresu, Primorac je optužio da su Hrvati žrtva diskriminacije “većinskih muslimana”, a optužio je “muslimane” i za blokiranje Južne interkonekcije.
Jednako neutemljene i huškačke izjave davala je i evropska parlamentarka Željana Zovko. Ona je početkom decembra izjavila da “kršćani u Bosni i Hercegovini imaju problem”, povezujući to s izjavama administracije Donalda Trumpa da će zaštititi kršćane u svijetu.
Indikator kakva atmosfera vlada u Hrvatskoj može biti i gostovanje lidera HSS Bosne i Hercegovine Tomislava Karamatića na HRT-u u Zagrebu. Karamatić je optužio HDZ zbog toga što nije po njegovom mišljenju ispoštovao zaključke Hrvatskog narodnog sabora i krenuo u teritorijalno-administrativni preustroj Federacije BiH.
Ovakvo ponašanje hrvatskih političara ukazuje na dva pravca pritiska ulaskom u 2026. godinu. Jedan pravac se odnosi na međunarodnu situaciju, pokušaje lobiranja i oslanjanje na neočekivane poteze Trumpove administracije. Također, ovakvi nastupi bi trebali da stvore osjećaj pritiska i očaja kod stranaka u Sarajevu te međunarodne izoliranosti i da ih se natjera na ustupke koje u suštini ne moraju dati.
Drugo je vezano za 2026. godinu i to da je to izborna godina, u Bosni i Hercegovini i da se HDZ pozicionira sa svojim zahtjevima u odnosu na buduće pregovore o vlasti. Tokom 2022. godine pojavile su se priče o “nemirima na jugu”, a sve je na kraju rezultiralo nametanjima visokog predstavnika Christiana Schmidta u izbornoj noći, čime je efektivno ojačan položaj nacionalnih stranaka prilikom formiranja vlasti, a time očito i HDZ-a.
HDZ se može nadati da će postavljanjem visoko ljestvice zahtjeva s jakom podrškom iz Hrvatske u postizborne dogovore ući u komotnoj poziciji postavljanja zahtjeva jer se već nalazi u vlasti i ako ne dođe do brzog formiranja vlasti u najmanju ruku će držati ono što već ima od ministarstava i preduzeća.
