Posljednjih dana mediji i određeni zastupnici bave se problemom kako 50 godina stara odredba zakona značajno otežava poslovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) i tjera investitore. Rasprava se vrti oko člana 383. Krivičnog zakona, kojim se tretira zloupotreba položaja ili ovlaštenja, te utvrđuje odgovornost službene ili odgovorne osobe za takva djela.
Za Fikreta Hodžića, jednog od osuđenih iz predmeta ‘Respiratori’, ova rasprava je došla prekasno. Hodžić već služi kaznu, osuđen upravo po ovom dijelu zakona koji se posljednjih dana problematizira. Njegov slučaj trenutno ne spominju ni Damir Nikšić, koji inicira izmjene zakona, niti direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mario Nenadić, koji ističe kako poslodavci stalno ukazuju vlastima na ovaj problem.
Hodžićev slučaj ukazuje na pravosudne probleme koji utječu na investitorsku klimu u BiH. On je bio teretljen za pranje novca i druga krivična djela, ali je oslobođen za sva ta djela. Ipak, Sud BiH ga je, istom presudom kojom je oslobođen, osudio za krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlaštenja, iako mu to djelo nikada nije stavljeno na teret. To je izazvalo polemike i zahtjeve za izmjenom zakona.
Hodžić tvrdi da ne zna koja je ovlaštenja zloupotrijebio u svojoj firmi, niti koji propisi su prekršeni, jer to nije navedeno u presudi. U presudi ne piše koja je ovlaštenja imao da bi ih iskoristio ili prekoračio, niti suprotno kojem zakonu je postupio kao direktor pravnog lica. Međutim, presuda navodi da mu se daje status odgovorne osobe u smislu Krivičnog zakona Republike Srpske, ali ga se osuđuje po Krivičnom zakonu FBiH. Pravnici tvrde da je ovo apsolutno nedozvoljeno, jer sud primjenjuje zakone, a ne stvara nove kombiniranjem dva ili više zakona.
Ova situacija otvara pitanja o investitorskoj klimi u BiH. Bi li investitori ulagali u državu gdje mogu biti osuđeni za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, iako za to djelo nikada nisu optuženi? Slučaj Fikreta Hodžića vjerojatno bi odvratio investitore od ulaganja u BiH.
Dodatno, sudski procesi u BiH mogu blokirati milionske iznose firmama, dozvoliti određena plaćanja, ali preostali iznos nikada ne deblokirati niti o njemu odlučiti. Hodžić i njegova firma ‘Srebrena malina’ doo suočili su se s ovakvim problemom, gdje je sud blokirao milion KM, dozvolio određena plaćanja, ali nikada nije deblokirao preostali iznos niti o njemu odlučio. U isto vrijeme, sud je prinudno naplatio novčane iznose od firme, iako je novac bio blokiran.
Ovakvi primjeri izazivaju zabrinutost investitora. Mediji često osude prije nego što optužnica bude podignuta, što dodatno otežava poslovnu klimu. Prije nego što se odluče za ulaganje, privrednici bi se trebali upoznati s ovakvim sudskim odlukama kako bi znali da mogu biti krivi za predaju zahtjeva agenciji, dok oni koji izdaju rješenja u istoj agenciji nisu krivi.
Ovaj slučaj mogao bi pomoći Damiru Nikšiću da u Parlamentu FBiH pokaže sve negativne posljedice spomenutog člana zakona. Zbog ovog zakona investitori bježe iz BiH, a sud koristi odredbe mimo pravnih normi jer im je to omogućeno.
