Odlukom visokog predstavnika Christiana Schmidta, izbori u Bosni i Hercegovini 2026. godine mogli bi izgledati potpuno drugačije nego ikada do sada.
Centralna izborna komisija (CIK) dobit će čak 112,5 miliona KM iz profita Centralne banke, kako bi se provela potpuna digitalizacija izbornog procesa.
Riječ je o sredstvima namijenjenim za nabavku 6.000 uređaja za biometrijsku verifikaciju birača, isto toliko skenera za glasačke listiće, te logistiku i obuku osoblja. Ova transformacija dolazi nakon uspješnih pilot projekata i detaljne studije izvodljivosti objavljene početkom 2025. godine.
U studiji se naglašava da, iako ulaganje jeste visoko, dugoročno se očekuju uštede novca, smanjenje ljudske greške, brže objave rezultata i značajno veći nivo povjerenja u izborni proces. Biometrijska verifikacija omogućava identifikaciju birača i onemogućava višestruko glasanje, dok elektronski skeneri listića automatizuju brojanje i izbjegavaju manipulacije.
Ali pravo pitanje nije samo tehnološko – već političko. Dolazak tehnologije u izborne procese mogao bi uzdrmati pozicije stranaka koje decenijama vladaju zahvaljujući sumnjivim izbornim praksama. Brži i tačniji rezultati, eliminacija tzv. “mrtvih duša”, kontrola viška glasačkih listića i preglednost procedura – sve to bi moglo značiti pad izbornog inžinjeringa, koji je često bio presudan u tijesnim utrkama.
Građanima će, možda prvi put nakon dugo vremena, izbori ličiti na – stvarni izraz volje naroda.