Dječija hirurgija je relativno mlad odsjek u Kantonalnoj bolnici „Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću. Dugo vremena kao jedini dječiji hirurg na Odjelu je radio dr. Mujo Sivić. Trenutni šef odsjeka dječije hirurgije mr.sc. Damir dr Čirić pridružio se dr Siviću 2013. godine , a odnedavno je u timu specijalizant dječije hirurgije, dr. Izet Mahmutbegović.
-Da bi se bilo koja grana medicine razvijala potrebno je ispuniti nekoliko uvjeta. Prije svega moramo imati infrastrukturu, kadar, znanje i instrumentarij kojim ćemo izvršiti određene procedure u liječenju pacijenata. Hirurgija je medicinska disciplina koja se zasniva na manuelnom radu. Uz ekspertizu hirurga neophodan je i odgovarajući instrumentarij. Znamo da bez alata nema zanata, niti jednog pa tako ni hirurgije. Tim u vezi postupno unaprijeđujemo i dopunjavamo postojeći instrumentarij kako bi proširili paletu usluga i uveli nove procedure u radu. Postoji namjera menadžmenta da će se raditi na tome u narednom periodu. Sistematičnim pristupom korak po korak dovodimo dječiju hirurgiju na zavidan nivo ističe dr. Damir Čirić, specijalista dječije hirurgije i načelnik Odjela dječije hirurgije u Kantonalnoj bolnici „Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću.
Dugo vremena Odjel dječije hirurgije je imao problem s nedostatkom ljekarskog kadra. Dr. Sivić je radio kao jedini dječiji hirurg i bio preopterećen sa velikim brojem pacijenata. Nakon požara u Kantonalnoj bolnici, Odjel dječije hirurgije ostao je i bez prostora, dugo je radio u sklopu Odjela hirurgije, a izvjestan period i u sklopu Urologije što nikako nije bilo zadovoljavajuće niti je ispunjavalo potrebe konzervativnog niti hirurškog tretmana djeteta, ali isto tako nije omogućavalo prisustvo roditelja koji su apsolutno neophodni u liječenju manjeg djeteta-dojenčeta ili djeteta predškolskog uzrasta.
-Dodjelom prostora dječijoj hirurgiji, a potom njegovom rekonstrukcijom po svjetskim standardima financiranom od IOM-a, ispunili smo uvjet infrastrukture. Za 4-5 godina imati ćemo trojicu specijalista na našem odjelu, s čime ćemo zadovoljiti potrebe kadra. Barem što se tiče Odsjeka dječije hirurgije.
Karakteristično za hirurgiju je da ona ima mnogo zupčanika u jednom složenom mehanizmu koje je neophodno imati kako bi se mogao realizirati određeni zahvat. Prije svega moraju biti ispunjeni uvjeti dijagnostike, instrumentarija, anestezije i postoperativne njege.
-U Kantonalnoj bolnici uistinu imamo ozbiljnih problema vezano za nedostatak kadra na Odjelu anesteziologije. Također je problem što ne postoji intenzivna pedijatrijska njega. Ali od nečega se mora krenuti i mora postojati vizija. Za ozbiljne promjene je potrebno vrijeme, ne dešavaju se preko noći. Drago mi je što i menadžment Kantonalne bolnice i ja imamo istu viziju, a to je da u perspektivi omogućimo da svi dijelovi mehanizma počnu funkcionisati. Oni koji nedostaju da se polako integrišu i da onda možemo raditi ozbiljnije stvari, naglašava dr. Čirić.
Dr. Čirić dalje pojašnjava na što se to konkretno odnosi.
-Dosta patologije zahtijeva hirurški tretman u prvoj godini života. Trenutno ne radimo operativne zahvate do navršene godine dana zato što postoje određene kontraindikacije sa anesteziološke strane, a u slučaju potrebe za intenzivnim tretmanom postoperativno, nemamo odsjek postoperativne pedijatrijske njege. Drago mi je da postoji interes da idemo u tom smjeru i u perspektivi omogućimo realizaciju hirurškog tretmana i djece ispod godine starosti. To nam je jako bitno da uspijemo zato što su određeni hirurški zahvati u uzrastu do godine dana od vitalne indikacije, odnosno hitni su, a transport do Kliničkog centra u Sarajevo koji traje pet, šest sati smanjuje izglede za preživljavanje ili ograničava oporavak takve djece, ističe dr. Čirić.
Uskoro operativni zahvati na odjelu dječije hirurgije zbog kojih se djeca trenutno upućuju u Kliničke centre
Razvoj dječije hirurgije bihaćki hirurzi vide i izvođenju procedura odnosno hirurških zahvata kod starije djece, koje najčešće iz tehničkih razloga, nisu mogli raditi u Kantonalnoj bolnici.
-U planu nam je u narednih dva mjeseca u suradnji sa prof. dječije hirurgije Kenanom Karavdićem iz Kliničkog centra iz Sarajeva realizirati nekoliko operativnih zahvata na gornjem urinarnom sistemu, a koji se trenutno ne rade u našoj zdravstvenoj ustanovi te u budućnosti rješavati tu patologiju bez potrebe izmještanja djeteta van kantona. Visokodiferentni operativni zahvati na donjem urinarnom sistemu tipa hipospadija već se godinama uspješno realiziraju na našem odjelu, ističe dr Čirić.
U perspektivi također planiraju intenzivirati razvoj minimalno invazivne hirurgije odnosno laparoskopije i što veći broj operativnih zahvata realizirati na taj način.
Trenutno se u Kantonalnoj bolnici rade minimalno invazivni operativni zahvati odnosno laparoskopija za tretman patoloških procesa na žučnoj vrećici kod djece kao i zbrinjavanje određenih akutnih hirurških oboljenja.
-Specifično za dječiju hirurgiju je velika fluktuacija broja pacijenata. Karakteristično za dječiji uzrast je da se djeca kada su bolesna jako brzo „kvare”, a isto tako kada im se pruži adekvatan tretman, brzo se oporavljaju. Većinu operativnih zahvata rješavamo na principu jednodnevne hirurgije. Dakle, većina operativnih tretmana tipa preponske kile, nespuštenih testisa, vodene kile, proširenih vena na testisima, određenih anomalija na spolovilu rješavamo na način što se dijete dan poslije zahvata otpušta kući. Najduže ostaju pacijenti kojima je rađena rekonstrukcija mokraćne cijevi kod dječaka koji su rođeni sa anomalijom gdje mokraćna cijev nije razvijena do vrha penisa (ranije pomenuta hipospadija). Ta djeca ostaju najčešće malo duže, otprilike sedam do deset dana. Također ostaju duže različita akutna stanja tipa zapetljaja crijeva ili teži oblici perforacije slijepog crijeva, kao i djevojčice ili adolescentice nakon ginekoloških operacija. Kod većne ostalih patoloških stanja je jako kratka hospitalizacija, pojašnjava dr. Čirić.
Također, ne krije zadovoljstvo zbog opredjeljenja menadžmenta Kantonalne bolnice u vezi izgradnje nove zgrade i sa konceptom u kojem će, vjeruje, biti mjesta i mogućnosti za razvoj i dječije hirurgije i pedijatrije.
Na Odjelu trenutno radi pet medicinskih sestara od kojiih su četiri smjenske i jedna koja je vođa smjene i za sada je funkcioniranje zadovoljavajuće, imaju pomoć i Hirurgije i potpomažu se.
Evidentno je da je broj djece smanjen što vidimo i u školama i po broju hospitaliziranih i po broju javljanja u zdravstvene ustanove. Općenito, smanjen je broj djece u Unsko-sanskom kantonu, što zbog raseljavanja što zbog bijele kuge jer se većina bračnih parova odlučuje na jedno ili nijedno dijete.
-Onom broju djece koji imamo nastojat ćemo pružiti zdravstvenu skrb na nivou kakav bi dobili bilo gdje u razvijenom svijetu. Moja vizija i želja je da sve što možemo rješavati jednako kvalitetno kao na Kliničkom centru u Sarajevu ne šaljemo za Klinički centar nego da to rješavamo ovdje, u Unsko-sanskom kantonu. Mnogo jednostavnije će biti i za roditelje i za dijete. U konačnici u poznatom okruženju, uz posjetu dragih ljudi, djeca mnogo lakše podnesu boravak u bolnici, zaključuje dr. Čirić.