Kada ste posljednji put popili čašu vode? Većina ljudi zna da bi trebali piti više vode, ali istraživanja pokazuju da prosječni Evropljanin pije manje od polovine preporučene dnevne količine.
To ne samo da izaziva osjećaj žeđi, već i povećava rizik od dehidracije i dugoročnih zdravstvenih problema.
„Voda je neophodna za život i gotovo svaki proces u našem tijelu“, rekao je za The Telegraph Stavros A. Kavouras, profesor nutricionizma na Univerzitetu u Arizoni . „Ona reguliše tjelesnu temperaturu, transportuje hranjive tvari, uklanja otpadne tvari, podmazuje zglobove i pomaže probavi. Također štiti bubrege, srce i poboljšava fizičke performanse.“
Voda čini oko 60% našeg tijela, a svakodnevno gubimo 2 do 2,5 litara znojenjem, mokrenjem, defekacijom i disanjem. Bez redovne nadoknade tečnosti, rizikujemo dehidraciju. Čak i blaga dehidracija može uticati na raspoloženje, koncentraciju i zdravlje, a dugoročno se povezuje s bolestima poput visokog krvnog pritiska, dijabetesa i demencije.
Tokom vrućeg vremena, dehidracija može brzo dovesti do kolapsa ili čak smrti, a najugroženiji su stariji, hronični bolesnici i osobe s dijarejom ili povraćanjem.
Znakovi da ste dehidrirani
- Osjećaj žeđi. Ako ste žedni, već ste blago dehidrirani. Kada izgubite oko 2% tjelesne težine u tekućini, mozak šalje signal da ste žedni. Kod starijih osoba ovaj osjećaj je slabiji, pa im je potrebno piti vodu čak i kada nisu žedni.
- Tamni urin. Urin boje meda znači da vam je potrebno više vode, dok je tamnosmeđi urin znak teške dehidracije. Nedostatak vode povećava rizik od bubrežnih kamenaca i infekcija urinarnog trakta. Idealno bi bilo da mokrite oko sedam puta dnevno, a vaš urin treba biti svijetložute boje.
- Smanjena jasnoća uma. Mozak sadrži 73% vode. Čak i blaga dehidracija može smanjiti koncentraciju, pamćenje i koordinaciju. Čak i jedna čaša vode može poboljšati pamćenje, dok teža dehidracija uzrokuje zbunjenost i dezorijentaciju.
- Glavobolja. Dehidracija često uzrokuje glavobolje jer se smanjuje volumen tekućine oko mozga. Ove glavobolje obično nestaju u roku od sat ili dva nakon što popijete dovoljno vode.
- Umor i bezvoljnost. Nedostatak tekućine zgušnjava krv i opterećuje srce, zbog čega se osjećamo iscrpljeno. Kod starijih osoba dehidracija povećava rizik od komplikacija i dužeg boravka u bolnici.
- Vrtoglavica. Gubitak tekućine od 4% tjelesne težine može dovesti do pada krvnog pritiska i nesvjestice. Ovo stanje zahtijeva medicinsku pomoć jer može dovesti do oštećenja organa ili smrti.
Koliko vode nam je potrebno?
Tijelu je potrebno oko dvije litre tekućine dnevno. Dio dolazi iz hrane, a ostatak treba popiti – oko 1,5 do 2 litre vode (šest do osam čaša). Ako je vruće ili ste fizički aktivni, vaše potrebe su veće.
Korisni savjeti za hidrataciju
Temperatura vode: Nije važno da li pijete hladnu ili vodu sobne temperature – nije važno.
Sigurnost vode: U većini evropskih zemalja, voda iz slavine je sigurna. Ako vam se ne sviđa okus, dodajte krišku limuna ili svježe začinsko bilje.
Tokom vježbanja: Tokom treninga pijte kada osjetite žeđ do sat vremena, a za duže treninge pijte tekućinu tokom aktivnosti.
Previše vode: Rijetko, ali moguće – ako prebrzo popijete previše vode, to može dovesti do opasnog razrjeđivanja elektrolita. Pijte postepeno.
Hrana bogata vodom: Krastavci, paradajz, dinje, supe i variva mogu pokriti trećinu vaših dnevnih potreba.
Alkohol: Djeluje kao diuretik, pa popijte čašu vode sa svakim alkoholnim pićem.
Lijekovi: Neki lijekovi mogu smanjiti osjećaj žeđi, stoga budite posebno oprezni.