Presude Evropskog suda za ljudska prava – Sejdić i Finci, Zornić, Pilav i Šlaku – obavezale su Bosnu i Hercegovinu na izmjenu ustavnog okvira kako bi se uklonile prepreke za izbornu reformu bez etničke diskriminacije. Iako ove presude nisu implementirane, čini se da niti jedna nije izazvala ozbiljne intervencije međunarodnih aktera, uključujući visokog predstavnika, kako bi se problem riješio.
Međutim, nedavna odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta da se uključi u slučaj pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, poznat kao “Slaven Kovačević”, otvara brojna pitanja. Dok je Schmidt odlučio djelovati u ulozi “prijatelja suda”, ostaje nejasno šta zapravo stoji iza tog poteza. Njegova intervencija dobila je podršku pojedinih međunarodnih aktera, uključujući Sjedinjene Američke Države, dok se nekoliko evropskih zemalja protivi toj odluci. Ova situacija dovela je do spekulacija da bi mogla biti održana posebna sjednica Vijeća za provedbu mira (PIC) kako bi se Schmidtov angažman dodatno razmotrio.
Postoje nezvanične informacije koje sugeriraju da bi pozadina Schmidtovog djelovanja mogla biti vezana za političke trgovine na regionalnom nivou, posebno u vezi s pitanjem Južne interkonekcije, čije deblokiranje koči HDZ BiH. Naime, navodi se da je Hrvatska lobirala za podršku SAD-a u zamjenu za rješavanje pitanja energetskih interesa. Takva dinamika dodatno komplikuje pitanje ustavne reforme u BiH, naročito s obzirom na prethodne neuspjele pokušaje implementacije presuda Evropskog suda.
Šutnja iz Evropske unije samo pojačava osjećaj nesigurnosti. Dok EU retorički podržava evropski put BiH, njeno pasivno ponašanje u vezi s ovim pitanjem dodatno jača percepciju licemjerja. Naime, presude poput one u slučaju Kovačević ukazuju na duboku ustavnu diskriminaciju, koja je nespojiva s demokratskim standardima koje EU postavlja pred svoje kandidate za članstvo. Iako je BiH nedavno dobila kandidatski status, ovakvi problemi ozbiljno ugrožavaju napredak na evropskom putu.
U svom izvještaju pred Vijećem sigurnosti UN-a, Schmidt je iznio stav da bi potvrđivanje presude u slučaju Kovačević moglo dodatno produbiti političke podjele u BiH, otežavajući provedbu odluka Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH. To je izazvalo žestoke reakcije unutar zemlje, gdje neki vide ovu presudu kao ključan korak ka ukidanju etničkog sistema, dok drugi smatraju da ona predstavlja ozbiljan napad na ustavni poredak uspostavljen Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Evropski sud za ljudska prava donio je presudu u korist Slavena Kovačevića, ocijenivši da je Bosna i Hercegovina prekršila član 1. Protokola br. 12 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Sud je zaključio da je trenutni politički sistem u BiH, koji favorizuje etničku pripadnost nad političkim i drugim razmatranjima, dodatno pojačao etničke podjele i narušio demokratski karakter izbora. Naime, konstitutivni narodi uživaju privilegovan položaj u odnosu na ostale građane, koji su svedeni na građane drugog reda.
Kovačević se žalio da, zbog trenutnog aranžmana podjele vlasti, nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim općim i predsjedničkim izborima. Sud je naglasio da BiH nije istinska demokratija, već “etnokratija”, gdje etnička pripadnost, a ne državljanstvo, predstavlja ključ za političku moć.
Zaključeno je da trenutni sistem favorizuje tri dominantne etničke grupe, dok svi ostali građani nemaju jednaka prava. To je u skladu s ranijim presudama Evropskog suda, uključujući slučajeve Sejdić i Finci, Zornić i Pilav, koji su također ukazali na diskriminaciju u izbornom procesu u BiH. No, unatoč tome, implementacija tih presuda nikada nije ostvarena, što otvara pitanje zašto su Schmidt i HDZ toliko angažirani u ovom specifičnom slučaju.
Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava zakazalo je sjednicu za kraj novembra, kada će se odlučivati o ovom važnom pitanju. Za mnoge, ovaj slučaj predstavlja test za budućnost Bosne i Hercegovine kao multietničke i demokratske države, dok za druge predstavlja prijetnju ustavnom poretku uspostavljenom Dejtonom.
