Usvajanje Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2026. godinu izazvalo je snažne političke reakcije, posebno u Unsko-sanskom kantonu, gdje su se u javnosti pojavile tvrdnje da je Krajina zapostavljena i gurnuta na margine razvojnih planova. Međutim, detaljna analiza brojki i projekata pokazuje sasvim drugačiju sliku – onu u kojoj USK i dalje zauzima važno mjesto u federalnim politikama i investicijama.
Poljoprivreda: USK među najvećim korisnicima federalnih poticaja
Za subvencije u poljoprivredi u 2026. godini planirano je 190 miliona KM, što je povećanje od 7 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu. Unsko-sanski kanton iz ovog kolača povlači oko 18,5 posto sredstava, što ga čini vodećim kantonom po korištenju federalnih agrarnih poticaja.
Ako se trend nastavi, realno je očekivati da će USK u 2026. godini iz federalnog budžeta povući oko 35 miliona KM za poljoprivredu, u odnosu na 33,4 miliona KM u 2025. godini. Poređenja radi, u periodu 2020–2022. USK je povukao ukupno 48,1 milion KM, dok je u periodu 2023–2025. taj iznos porastao na 92,2 miliona KM – gotovo 92 posto više.
Projekti od interesa FBiH: Ravnopravan tretman
Budžetom FBiH i za 2026. godinu planirano je 200 miliona KM za kantone za projekte od federalnog interesa. Unsko-sanskom kantonu u toj raspodjeli pripada oko 23,9 miliona KM, što je iznos koji ga stavlja u potpuno ravnopravan položaj s ostalim kantonima.
Dodatno, 48 miliona KM planirano je za projekte općina i gradova u Federaciji. U prethodnom periodu, lokalne zajednice u USK-u, posebno Bihać i Bosanska Krupa, bile su među onima koje su imale najmanje razloga za nezadovoljstvo kada je riječ o ovoj vrsti finansiranja.
Putna infrastruktura: projekti nisu zaustavljeni
Tvrdnje da je Federacija BiH odustala od izgradnje putne komunikacije Bihać – Bosanska Krupa nisu tačne. Projekat se finansira putem JP „Ceste FBiH“, koje su do sada osigurale 7 miliona KM za eksproprijaciju na području Bihaća i 15 miliona KM za radove koji su u toku. Osim toga, obezbijeđeno je dodatnih 3 miliona KM za eksproprijaciju zemljišta u Bosanskoj Krupi, te 35 miliona KM za nastavak radova na preostalom dijelu dionice.
Ni projekat Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica s Republikom Hrvatskom nije obustavljen. Investitor, JP „Autoceste FBiH“, u planu za 2026. godinu ima osigurano 15 miliona KM za eksproprijaciju zemljišta i 3,5 miliona KM za izradu idejnog i glavnog projekta, ukupno 18,5 miliona KM.
Aerodrom Bihać: Problem nije u novcu
Najviše pažnje izazvalo je izdvajanje „samo“ 5 miliona KM za Aerodrom Bihać. Ipak, podsjećanja radi, Vlada FBiH je 2023. godine za ovu namjenu izdvojila 19,7 miliona KM, a 2025. godine 12 miliona KM. Smanjenje sredstava nije rezultat odustajanja, već činjenice da se sredstva godinama ne mogu realizirati zbog nedostatka potrebnih dozvola za gradnju.
Federacija BiH i dalje godišnje izdvaja oko 300 hiljada KM za operativne troškove Aerodroma Bihać, od plata zaposlenih do osnovnih troškova funkcionisanja, što jasno pokazuje da projekat nije napušten.
Neutrošena sredstva i odgovornost lokalnih vlasti
Unsko-sanski kanton, a posebno Grad Bihać, godinama prednjače po povratu neutrošenih federalnih sredstava. Zbog toga su neki projekti u Bihaću čak dva puta finansirani iz budžeta FBiH, što je rijetkost na nivou Federacije.
Samo tokom 2025. godine Grad Bihać ostao je bez više od 1,8 miliona KM zbog povrata sredstava, uključujući 1,2 miliona KM iz sredstava Agencije za vodno područje rijeke Save, koja će u 2026. godini najvećim dijelom biti iskorištena u Općini Ključ.
Budžet FBiH: Stabilnost, penzije i dugovi
Budžet Federacije BiH za 2026. godinu iznosi 8,9 milijardi KM, od čega oko 50 posto odlazi na isplatu penzija. Gotovo 1 milijarda KM mora se planirati kako bi se nadomjestio manjak prihoda Fonda PIO, posebno nakon smanjenja doprinosa poslodavcima u 2025. godini.
Istovremeno, budžet osigurava 1,3 milijarde KM za otplatu duga Federacije BiH, te nastavak brojnih investicija i socijalnih davanja od kojih će koristi imati i građani Unsko-sanskog kantona.
Uprkos političkim porukama koje se u izbornoj godini često pojačavaju, činjenice govore da Sarajevo nije zaboravilo Bihać niti Unsko-sanski kanton. Federalna sredstva su prisutna, projekti su planirani i u toku, a ključni izazovi često leže u kapacitetima lokalnih vlasti da sredstva pravovremeno i efikasno realiziraju.
Umjesto političkih prepucavanja, fokus bi, poručuju upućeni, trebao biti na radu i realizaciji već obezbijeđenih projekata – jer brojke jasno pokazuju da potencijal i podrška postoje.
