Kažu da je sadašnji model – star desetljećima i utemeljen na tome da muškarac radi puno radno vrijeme, a žena se brine o kući i djeci – pregazilo vrijeme i da više nema nikakve veze s realnim životom, piše Večernji list.
U modernom društvu trebamo više vremena za njegu svojih roditelja i drugih starijih osoba, za brigu o djeci, više vremena za kulturu, rekreaciju…, obrazlažu Kipping i Hofmann.
A ovih dana Nijemci kreću i s pokusom temeljnog ličnog dohotka – više od 100 ljudi dobivat će 1.200 eura mjesečno kao poklon, ne moraju ništa raditi, i tako tri godine – cilj je vidjeti hoće li i dalje ostati motivirani za neki posao iako imaju pokrivene osnovne životne troškove. Hoće li Marxova utopija o radu doista postati stvarnost?
U nekim zemljama već postoji skraćena radna sedmica, a i u Njemačkoj su se još 90-ih smanjivali radni sati. Strojobravari su u Njemačkoj već, istina dobrovoljno, imali 28 sati rada tjedno uz niža primanja, a i u drugim zemljama Evrope postoje eksperimenti sa smanjivanjem radnog vremena.
Taj argument će zasigurno postati odlučujući idućih godina, pogotovo s dolaskom mladih generacija koje će sve više raditi “na daljinu” i koje žele drukčije uskladiti rad i privatni život (work-life balance).
Izvor: radiosarajevo.ba