Amerikanci su ukinuli sankcije Miloradu Dodiku, Željki Cvijanović i drugim političarima i njihovim bliskim saradnicima iz Republike Srpske, kao i kompanijama koje su povezane s njima. Međutim, Amerikanci nisu naglasili da li je riječ o trajnom ili privremenom ukidanju sankcija.
Među onima koji su sklonjeni sa crne liste u ovom masivnom OFAC-ovom uklanjanju sankcija u jednom potezu, na prvom mjestu se nalazi Milorad Dodik, donedavni predsjednik RS-a i Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH iz RS-a. Njih dvoje su, očigledno, zajedno izdejstvovali ovakav potez Trumpove administracije.
Među “važnijim” političarima koji su se danas obradovali našli su se i državni ministar Staša Košarac i entitetski ministri (op.a. neki od njih su bivši) Alen Šeranić, Milan Bukejlović i Petar Đokić. Također je tu predsjednik NSRS Nenad Stevandić, bivši premijer Radovan Višković, kandidat SNSD-a za novog predsjednika RS-a i aktuelni ministar Siniša Karan te Srebrenka Golić, koja je trenutno u Vijeću naroda RS-a.
Sankcije su ukinute i Dodikovoj porodici, kćerki i sinu Gorici i Igoru Dodiku, kao i njihovim brojnim firmama.
Tu su i manje poznati sudionici političko-ekonomskog života i vlasti u RS-u, a koji su bliski saradnici porodice Dodik: Dragan Stanković, Duško Perović, Dušan Perović, Branislav Okuka, Đorđe Đurić, Vladimir Perišić, Aleksandar Dobrić, Mirko Dobrić, Vlatko Vukotić, Marko Gujaničić, Nemanja Reljin, Džerard Selman, Dalibor Panić, Rajko Kuzmanović, Goran Filipović, Pavle Ćorović, Radmila Bojanić i Siniša Dodik.
Ranije su, 17. oktobra, s američke crne liste skinuta još četiri imena, a također je riječ o Dodikovim saradnicima.
OFAC nije precizirao da li je riječ o privremenom ili stalnom ukidanju sankcija jer inače nemaju praksu objašnjavanja zašto su nekoga sklonili s crne liste. No, ako uzmemo u obzir da je ovo rezultat dogovora Dodika i SAD-a, logika je više na strani onih koji kažu da je ovo samo privremeno.
Naime, da bi SAD uslišio Dodikovu želju o ukidanju sankcija, on je nešto zauzvrat morao dati i tu je na prvom mjestu riječ o Dodikovom odlasku s funkcije predsjednika RS-a i imenovanju vršitelja dužnosti. No, pitanje je da li je to dovoljno s obzirom na to da su Amerikanci tražili deeskalaciju situacije.
Za očekivati je da ovo skidanje s crne liste nije trajno, nego privremeno jer bi na taj način Amerikanci imali kontrolu nad Dodikom u pogledu budućih političkih poteza. Ranije je New York Times također pisao o tome da je Dodik uspio izlobirati “privremeno ukidanje sankcija”.
Među političkim potezima koje BiH očekuje da se dogode su: uklanjanje s pozicije predsjednika SNSD-a, pitanje Christiana Schmidta i OHR-a, pitanje državne imovine, popunjavanje Ustavnog suda BiH, realizacija prijevremenih izbora i slično.
Govoreći o poziciji predsjednika SNSD-a, nejasno je kako Amerikanci na to gledaju i misle li da Dodik treba ostati na čelu stranke. Kada je riječ o pitanju OHR-a, Vlada RS-a tvrdi da je SAD već prestala podržavati Schmidtove odluke, a vezano za državnu imovinu, prema informacijama Klix.ba, lobiranje je bilo snažno usmjereno i u tom pravcu.
Amerikanci su, s druge strane, tražili od Dodika da popuni Ustavni sud BiH, no teško će moći očekivati da to bude realizovano ukoliko ove sankcije nisu privremena, probna mjera. Također, ukoliko su ukinute sankcije trajno stanje, SAD ne može garantovati ni da će Dodik prihvatiti rezultate prijevremenih izbora ukoliko budu nepovoljni po njega.
Naravno, SAD može ponovo uvesti sankcije svima njima, ali to bi bio teži put u odnosu na privremeno ukidanje sankcija jer OFAC, sudeći prema dosadašnjoj praksi, mora objasniti zašto sankcije uvodi, ali ne i zašto ih ukida.
