Prosječna neto plata u Bosni i Hercegovini tokom prošle godine iznosila je 1.528 KM, što predstavlja značajan nominalni rast u odnosu na prethodne godine. Ovaj podatak potvrđuje nastavak pozitivnog trenda rasta plata na nivou države, ali istovremeno otvara pitanje koliko taj rast zaista prati svakodnevne životne troškove građana.
Prema podacima Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, prosječne plate su rasle gotovo u svim sektorima, pri čemu su najveća primanja zabilježena u oblastima informacionih tehnologija, finansija, telekomunikacija i energetike. U tim djelatnostima prosječne neto zarade prelaze i 2.000 KM, dok su s druge strane plate u ugostiteljstvu, trgovini i građevinarstvu i dalje znatno ispod državnog prosjeka.
Godišnji rast prosječne plate iznosio je više od 10 posto, što ukazuje na snažan nominalni pomak. Međutim, kada se u obzir uzmu rast cijena hrane, energenata, stanovanja i osnovnih usluga, jasno je da veliki broj zaposlenih ne osjeća stvarno poboljšanje životnog standarda. Inflacija je, iako usporena u odnosu na prethodne godine, i dalje jedan od ključnih faktora koji „pojede“ povećanje plata.
Poseban izazov predstavlja činjenica da je prosječna plata statistički pokazatelj koji ne odražava realnu situaciju većine zaposlenih. Veliki broj radnika i dalje prima platu ispod 1.200 KM, dok manji broj visoko plaćenih radnih mjesta značajno podiže ukupni prosjek. Zbog toga se jaz između prosječne i medijalne plate sve više ističe kao ozbiljan socioekonomski problem.
Iako se bilježi rast plata i u javnom i u privatnom sektoru, minimalne plate i dalje zaostaju za realnim troškovima života. Sindikati upozoravaju da je prosječna plata od 1.528 KM i dalje nedovoljna za pokrivanje mjesečnih troškova četveročlane porodice, posebno u urbanim sredinama gdje su cijene stanovanja i usluga znatno više.
Ekonomisti ističu da rast plata mora biti praćen snažnijim mjerama kontrole cijena, smanjenjem poreskog opterećenja rada i jačanjem produktivnosti privrede. Bez toga, nominalni rast zarada ostat će više statistička nego stvarna pobjeda za većinu građana.
Rast prosječne plate pokazuje da ekonomija BiH ima potencijal za napredak, ali ključni izazov ostaje pretvaranje tih brojki u stvarni, opipljiv rast životnog standarda – posebno za radnike s najnižim primanjima.
