Sa 95 godina, prepustio je vodstvo Berkshire Hathawaya Gregu Abelu. Iza sebe ostavlja mnoštvo sljedbenika, bogatstvo vrijedno više milijardi dolara i vrlo ličnu viziju finansijskih tržišta.
Kada je imao šest godina, na porodičnom odmoru u Iowi, kupio je paket od šest Coca-Cole za 25 centi, otišao ih prodavati turistima za pet centi po komadu i na kraju je dobio 30. Prije toga, sa pet godina, prodavao je žvakaće gume od vrata do vrata, koje je testirao u djedovoj prodavnici, ali je otkrio da će bezalkoholna pića biti isplativija.
Odrastao tokom Velike depresije, gutao je informacije s berze poput stripova, a sa 11 godina kupio je svoju prvu dionicu. Danas je stekao bogatstvo od 150 milijardi dolara, a Berkshire Hathaway, njegov konglomerat, vrijedi više od trilion dolara. Među tom imovinom je, naravno, značajan udio u Coca-Coli.
“Investicijsko carstvo Warrena Buffetta raslo je i koegzistiralo pod vladama svih vrsta i era, od Eisenhowera do Trumpa, od Kennedyja do Obame. Kroz uspone i padove. Opsjednut analizom, filantrop, harizmatičan i sarkastičan, s urođenom sposobnošću komunikacije, Buffett je ušao u panteon velikih gurua američke ekonomije”, piše španski El Pais.
Godišnji sastanci dioničara u njegovom rodnom gradu Omahi, sjedištu kompanije, svojevrsni su Woodstock za kapitalizam.
“Održavani prvog vikenda u maju, privlačili su poznate ličnosti poput Billa Gatesa, Billa Murraya, Arnolda Schwarzeneggera i Hillary Clinton, koja se pojavila i prošle godine. Do 2023. godine, Buffett se pojavljivao zajedno sa svojom desnom rukom, Charliejem Mungerom, koji je preminuo u novembru te godine u 99. godini. Na tim maratonskim sesijama, dvojica starih rokera berze filozofirala su o ekonomiji i samom životu. Kada je na posljednjem godišnjem sastanku u maju najavio svoje povlačenje kako bi kasnije ove godine predao uzde potpredsjedniku Gregu Abelu, Buffett je dobio ovacije publike. Šest decenija je zasluživao njihovo povjerenje, gradio titana, nudio im savjete i govorio neke teške istine. Ali prije svega, zaradio im je mnogo novca. Neko ko je 1965. godine uložio 100 dolara u Berkshire Hathaway sada ima skoro tri miliona dolara”, pojašnjava se u analizi.
Berkshire Hathaway je prvobitno bila tekstilna kompanija koja je zbog globalizacije zapala u ozbiljnu krizu.
“Buffett ju je kupio 1962. godine i izgradio visoko diverzificirani konglomerat s udjelima u željezničkom sektoru (Burlington Northern), privatnom zrakoplovstvu, nekretninama, energetici, obući, odjeći, igračkama i konditorskim proizvodima. Među najpoznatijim brendovima su Duracell, Fruit of the Loom i osiguravajuća kompanija Geico, između ostalih. Tome treba dodati i investicije u grupe kao što su Coca-Cola, Apple, American Express, Meta i Chevron. Buffettova roba dostupna je za kupovinu na svim vrstama platformi. Njegova godišnja pisma investitorima su referentna tačka, a citiran je do besvijesti na univerzitetima i u knjigama”, navodi se.
Ono što se mnogi pitaju jeste – kako čovjek koji nije izmislio fordizam, električni automobil ili gigantsku online trgovinu poput Amazona, već koji se u suštini posvetio zarađivanju novca od novca, postaje mit?
“Veličina njegove figure, njegov utjecaj na popularnu kulturu i njegov utjecaj na to kako gledamo na poslovni svijet mogu se razumjeti kroz njegovu javnu personu i njegov disciplinirani pristup snalaženju na tržištu. Tri kontradikcije okružuju fenomen Buffetta – smatra se velikim simbolom američke ekonomske moći, ali je unutar nje bio buntovnik; žestoki je kritičar mana kapitalizma, ali ga je oblikovao kao niko drugi – njegov veliki nadimak je Prorok iz Omahe, ali on poriče proroke”, piše ovaj španski list.
Buffett je jedan od rijetkih američkih superbogatih pojedinaca koji se zalagao za pravednije i veće poreze za svoje vršnjake i pokušavao mobilizirati druge, zajedno s Gatesima.
“Tokom predsjedništva Baracka Obame, predložio je ono što će u Bijeloj kući postati formalno poznato kao ‘Buffettovo pravilo’ – da nijedno domaćinstvo koje zarađuje više od milion dolara ne bi trebalo plaćati niži postotak poreza nego što to obično čine porodice srednje klase. U svom rodnom gradu održava relativno štedljiv način života: još uvijek živi u istoj kući koju je kupio 1950-ih i, navodno, do nedavno je vozio svoj Cadillac na posao ili po narudžbu iz McDonald'sa. Veliki luksuz tradicionalnog milionera po kojem je poznat je privatni avion koji je nazvao ‘Neodbranjivi’, iako ga je kasnije preimenovao u ‘Nezamjenjivi'”, ističe se.
Godine 2006. odlučio je postepeno donirati veći dio svog bogatstva svojim fondacijama i oduvijek je bio kritičan prema ekscesima Wall Streeta, koji je čak nazvao “kazinom”, upozoravajući na hedge fondove i investicijske bankare.
“To je kao kada vam berber kaže da vam treba šišanje. Oni ne zarađuju novac osim ako ljudi nešto ne rade i ne uzmu dionicu. Međutim, zarađuju mnogo više novca kada se ljudi kockaju nego kada ljudi investiraju”, govorio je ranije.
Ipak, ništa od ovog savjesnog kapitalizma koji mu se često pripisuje ne čini se u suprotnosti sa strašću za novcem koja je pokretala Buffetta od djetinjstva, što se ogleda u prodaji bezalkoholnih pića uz profit.
“Ta epizoda je opisana u knjizi Buffett: Stvaranje američkog kapitaliste (1995). Sin berzanskog mešetara i republikanskog kongresmena, njegov rani život odvijao se tokom Velike depresije. Godine 1931. banka u kojoj je njegov otac radio, Union Street Bank, zatvorena je, ostavljajući ga bez ušteđevine i posla, ali se oporavio otvaranjem vlastite brokerske kuće s partnerom. Na Univerzitetu Columbia predavao ga je legendarni Benjamin Graham, najutjecajniji investitor svog vremena, koji se smatra ocem vrijednosnog investiranja, za kojeg je kasnije radio”, stoji u analizi.
Zbog njegovog izuzetnog uspjeha i lične harizme, izvještaji o Buffettu u Sjedinjenim Državama neizbježno nose životni prizvuk.
Međutim, Prorok iz Omahe nije bez svojih mana. Tokom Velike recesije, koju je jednom nazvao “ekonomskim Pearl Harborom”, investirao je u Goldman Sachs, koji je utjelovio mnoge upravo one nedostatke koje je kritikovao, iako je pomogao u spašavanju sistema. Iako je bio entuzijasta pravednog oporezivanja, njegov konglomerat je osmišljen da plaća što manje poreza. Također je platio kazne Komisiji za vrijednosne papire i berzu (SEC) i napravio greške, od preskupe akvizicije tekstilne kompanije Berkshire Hathaway, do debakla Salomon Brothers i vrlo stidljivog pristupa tehnološkim kompanijama.
Sve do nedavno je vozio svoj Cadillac na posao ili po narudžbu iz McDonald'sa (Foto: EPA-EFE)
Kao dugoročni investitor, kupio je dionice Coca-Cole 1988. godine i ostao je u kompaniji. Investirao je u American Express 1991. godine i nastavlja držati svoj udio. Buffettovi poznati rigorozni investicijski kriteriji učinili su prisustvo Berkshirea u bilo kojoj kompaniji znakom kvalitete. Međutim, u posljednje vrijeme, podbacio je u odnosu na S&P 500. Ova strategija neulaganja novca ni u šta što nije u potpunosti razumio dovela ga je do odgađanja ulaganja u gigante poput Amazona i Microsofta. Njegov prvi izlet u tehnologiju bio je Apple, čiji je Berkshire sada najveći dioničar, ali nije ušao na tržište do 2016. godine, kada su proizvodi već bili uspostavljeni.
“Malo mi je neugodno priznati, ali Tim Cook je Berkshireu zaradio mnogo više novca nego ja ikada”, rekao je na posljednjem sastanku.
“Prorok iz Omahe”
Warren Buffett je u stvaranju bogatstva vrijednog 133 milijarde dolara uvijek slijedio nekoliko principa
U posljednjim rezultatima predstavljenim pod Buffettovim vodstvom, koji se odnose na treći kvartal 2025. godine, operativna dobit konglomerata dostigla je 13,5 milijardi dolara, što je povećanje od 34 posto te je oborio još jedan rekord likvidnosti sa 381,7 milijardi dolara.
Međutim, ova brojka teško da je dobra vijest, jer odražava ograničene investicijske mogućnosti koje Berkshire, prema svojim kriterijima, pronalazi. U svom pismu ove godine, čini se da je to opravdao:
“Berkshire nikada neće preferirati vlasništvo nad imovinom ekvivalentnom gotovine u odnosu na vlasništvo nad dobrim preduzećima, bilo da su kontrolisana ili se u njih samo ulaže”, izjavio je.
Buffett, demokrata, podržao je Hillary Clinton na izborima 2016. godine protiv Donalda Trumpa, ali je savjetovao predsjednike obje političke orijentacije. Posljednjih godina, za razliku od drugih poslovnih ličnosti poput samog predsjednika Trumpa ili Elona Muska, njegov pristup se istakao. Nije štedio riječi i otvoreno je kritizirao, na primjer, Trumpovu trgovinsku politiku.
“U Sjedinjenim Američkim Državama trebali bismo težiti trgovini s ostatkom svijeta. Trebali bismo raditi ono što najbolje radimo, a oni bi trebali raditi ono što najbolje rade”, rekao je na posljednjem godišnjem sastanku.
Kada je riječ o životnom putu, Buffett ga je najbolje opisao kroz nekoliko rečenica.
“Moje bogatstvo dolazi od kombinacije života u Americi, nekih sretnih gena i složene kamate. I moja djeca i ja smo osvojili ono što ja nazivam ‘lutrijom jajnika’. (Za početak, šanse da se ne rodim u Sjedinjenim Američkim Državama 1930. godine bile su najmanje 30 prema 1. To što sam muškarac i bijelac također me poštedjelo velikih prepreka s kojima se većina Amerikanaca suočavala u to vrijeme.)… Radio sam u ekonomiji koja nagrađuje nekoga ko spašava živote na bojnom polju medaljom, a sjajnog učitelja zahvalnicama roditelja, ali nagrađuje one koji mogu uočiti pogrešno određivanje tržišnih vrijednosti milijardama dolara. Ukratko, sudbina je divlje hirovita kada je u pitanju dijeljenje sreće”, rekao je ranije Buffett
