Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine raspisala je prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske za 23. novembar 2025. godine, koji će koštati 6.460.000 KM.
Izvjestilac Centralne izborne komisije je na početku sjednice predložio 23. novembar za datum održavanja prijevremenih izbora.
Zatim je otvorena rasprava članova CIK-a, prilikom čega se prvi javio Željko Bakalar, koji je kazao da podržava održavanje prijevremenih izbora, kao i datum, za koji smatra da je u okviru zakonskog roka.
Međutim, on vjeruje da se time što će izbori biti raspisani samo za kandidate iz reda srpskog naroda vrši diskriminacija Hrvata i Bošnjaka, koji na regularnim izborima, teorijski imaju šansu da budu predsjednici RS-a.
No, drugi član Jovan Kalaba se osvrnuo na istu situaciju koju su imali kada je umro predsjednik RS-a Milan Jelić, navodeći da su i tada raspisali izbore samo za kandidate iz reda srpskog naroda. Nakon toga su pojedini Hrvati i Bošnjaci podnijeli žalbe, navodeći da su diskriminisani, ali su sudovi te žalbe odbili zbog toga što potpredsjednicima iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda nije ni istekao mandat.
Stoga, Kalaba vjeruje da bi i sada potencijalne žalbe bile odbijene na isti način, a da bi uvrštavanje Bošnjaka i Hrvata kao potencijalne kandidate samo izazvalo konfuziju među biračima.
Član CIK-a Vlado Rogić saglasan je sa Kalabom, navodeći da bi uvrštavanje svih konstitutivnih naroda u izbore omogućilo Hrvatima i Bošnjacima duplu predizbornu kampanju, a da ne bi napravilo suštinsku razliku u rezultatima izbora.
Ahmed Šantić je dodao kako već postoje izabrani hrvatski i bošnjački potpredsjednici te da bi uvrštavanje Hrvata i Bošnjaka kao kandidata teorijski moglo dovesti do situacije da i predsjednik i potpredsjednik budu iz istog konstitutivnog naroda, što je suprotno ustavu.
Vanja Prutina Bjelica je, obraćajući se na sjednici, kratko pojasnila da je saglasna s kolegama koje smatraju da pravo na kandidaturu trebaju imati samo Srbi s obzirom na to da je samo Srbinu i oduzet mandat. Međutim, slaže se s Bakalarom da u ovakvoj situaciji kod izbora samo predsjednika, a ne i potpredsjednika, postoji pravna praznina. Pojašnjava da se kod pravnih praznina treba fokusirati na to šta je cilj, a to je popuniti upražnjeno mjesto.
Predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić se pak slaže s Bakalarom da bi omogućavanje kandidature samo Srbima ograničili pravo na slobodne izbore.
Podsjetila je da je bila članica CIK-a i u vrijeme pravnih dilema koje su imali kada je umro Milan Jelić te da te dileme postoje i danas. Tada je ona smatrala da se kandidatura mora obezbijediti svim nacionalnostima, te ističe da ne može sada promijeniti mišljenje, s obzirom na to da se ništa u zakonima nije promijenilo od tada do danas.
Na kraju su glasali za raspisivanje izbora prilikom čega je četvero bilo za, dvoje protiv, a jedno nije bilo tu.
Zatim su usvojili Odluku o zaključivanju Centralnog biračkog spiska za izbor predsjednika RS-a, kao i Uputstva o procedurama za provođenje prijevremenih izbora.
