U parlamentarnu proceduru je upućen Prijedlog zakona o državnoj imovini, a potpisali su ga državni zastupnici Jasmin Emrić, Šemsudin Mehmedović, Aida Baručija i Elvisa Hodžić.
Radi se o prijedlogu koji je već usvojen na sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine još u oktobru 2024. godine. Tada su za usvajanje ovog prijedloga glasali članovi Predsjedništva Željko Komšić i Denis Bećirović, a protiv je bila Željka Cvijanović.
Prijedlog kojeg je uputilo četvoro državnih parlamentaraca je identičan onom iz 2024. godine, koji je “zapeo” u parlamentarnoj proceduri zbog stava članova Kolegija Marinka Čavare (HDZ) i Nebojše Radmanovića (SNSD), koji više nije među predsjedavajućim.
Da je informacija o upućivanju ovog prijedloga tačna potvrdio je i Radmanovićev nasljednik Darko Babalj (SDS), koji je dokument iskoristio kako bi se “obračunao” sa SNSD-om.
“Znaju li u SNSD-u da je grupa poslanika iz Federacije BiH prije četiri dana uputila zakon o državnoj imovini u proceduru? Simptomatična je šutnja obično glasnih ministara i poslanika SNSD-a u Sarajevu na ovu temu. Da li je šutnja na zakon o državnoj imovini dogovor sa tzv. Visokim predstavnikom Christianom Schmidtom pokazat će vrijeme koje je pred nama”, napisao je Babalj na X-u, uz fotografiju prve stranice prijedloga.
Zastupnici su prijedlog uputili u hitnoj proceduri, što znači da će je iz odluke o stavljanju na dnevni red izuzet Kolegij, koji je raniji identičan prijedlog odbio staviti na dnevni red jedne od sjednica Predstavničkog doma.
Na jednoj od narednih sjednica ovog tijela, ovaj prijedlog bi se trebao naći na dnevnom redu, a zastupnici će glasati o hitnom i, potencijalno, skraćenom postupku za ovaj zakon.
U slučaju da se oba odbiju, zakon ide u redovnu proceduru.
Što se tiče samog prijedloga, u članu 1 je navedeno da se ovim zakonom uređuje pitanje državne imovine koja je vlasništvo Bosne i Hercegovine, upis prava vlasništva u zemljišno-knjižnim i katastarskim evidencijama u Bosni i Hercegovini, principi i načela vlasništva, raspolaganja i upravljanja državnom imovinom, vođenje evidencija i uspostava Jedinstvenog registra državne imovine, raspolaganje, upravljanje, korištenje i ustupanje imovine na korištenje, subjekti državne imovine, planiranje raspolaganja državnom imovinom, osnivanje Direkcije za upravljanje i vođenje evidencija državne imovine, procjena, zaštita i pravno zastupanje u vezi sa državnom imovinom, te druga pitanja od značaja za raspolaganje, korištenje i upravljanje državnom imovinom Bosne i Hercegovine.
Pitanje državne imovine je već dugo sporno u političkim odnosima, posebno između stranaka sa sjedištem u Sarajevu i partija iz RS-a, bilo opozicionih ili vladajućih.
Trenutno je na snazi privremena zabrana raspolaganja državnom imovinom, koju je donio bivši visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown još 2005. godine.
Kako bi se ukinula ova zabrana, potrebno je da državni Parlament u oba doma usvoji Zakon o državnoj imovini, iako se to teško može očekivati, imajući u vidu stavove partija iz RS-a.
Zbog toga je aktuelni visoki predstavnik Christian Schmidt dobio više poziva, između ostalih i od premijera Federacije BiH Nermina Nikšića (SDP), da se “ublaži” aktuelna zabrana kako bi se otkočili pojedini projekti, među kojima je i izgradnja pojedinih dionica Koridora 5C.
Schmidt je dobijao i pozive da nametne zakon o državnoj imovini, na šta ima pravo kroz svoje bonske ovlasti, ali još uvijek nema reakcije u tom smjeru.
Što se tiče OHR-a, formirana je radna grupa koja radi na prijedlogu zakona kojim bi se konačno riješilo pitanje državne imovine. Ova grupa je formirana još 2021. godine, a nije poznato ko se u njoj nalazi.
