Simbolični datum koji se slavi kao dolazak proljeća, slave Romi za koje je ovo jedan od najvećih praznika.
Na Đurđevdan, Romi se svečano oblače, stavlja se nakit i biva dosta veselja.
No, prije što se pogoste jelima i svečanostima, Romi imaju par tradicija koje se moraju ispoštovati čak i danima prije kada se kuće ukrašavaju cvijećem, propupalim graničicama i čiste. Žene i djeca beru biljke u prirodi kao što su zdravac za zdravlje, dren, selen, đurđevak ili koprivu.
U samo jutro Đurđevdana, umivaju se vodom sa cvjetovima kako bi ostali zdravi, a porodice koje obilježavaju Uskrs ili Vaskrs, u vodu stavljaju crveno jaje kako bi bili zdravi, rumeni i sretni.
Običaj je i da se jaje čuvarkuća zakopa ispod ruže u vrtu.
Nakon toga, mnogi odlaze u rijeku da bi se kupali na đurđevdanski uranak, te se negdje po običaju poljevaju i mlijekom. Nakon što se obredi završe, na redu je slavlje sa bogatom trpezom, muzikom i tradicionalnim romskim kolom.
Osim Roma, Đurđevdan dočekuju i brojni pravoslavci kao krsnu slavu. Slava je posvećena Svetom Georgiju (Đorđu) koji se smatra zaštitnikom proljeća, prirode, pastira i ratnika.
Mnoge porodice danas pripremaju obilnu trpezu, dočekuju goste, a slavsko i gostinjsko je tri dana, pa se i sam Đurđevdan slavi toliko. Prema narodnom vjerovanju, danas ne valja spavati jer će onaj ko spava na Đurđevdan, imati glavobolje sve godine.
Isto tako, vjeruje se da ako je Đurđevdan sunčan, da će godina biti plodna, a ako grmi, da će godina biti bogata žitom.