Penzioneri u zemljama zapadne Europe, poput Austrije, Italije i Njemačke, uživaju znatno viši životni standard zahvaljujući većim penzijama i snažnijem penzijskom sistemu. Dok prosječna starosna neto penzija u Austriji iznosi oko 1.700 eura, u Hrvatskoj tek dostiže 631 euro, a u Bosni i Hercegovini još je niža – prosječna samostalna penzija u Federaciji BiH za mart 2025. godine iznosi 726,44 KM (oko 370 eura).
Prema podacima Federalnog zavoda MIO/PIO, najniža martovska penzija iznosi 573,53 KM, zagarantovana 684,48 KM, a najviša 2.867,65 KM. Ukupno je 454.830 korisnika primilo penziju za mart, za što je izdvojeno oko 295 miliona KM iz trezora Federacije.
Dok u Bosni i Hercegovini penzioneri jedva pokrivaju osnovne troškove života, u Austriji, Sloveniji, Italiji i Njemačkoj situacija je znatno drugačija. Slovenski pernzioneri, primjer, u prosjeku primaju 959 eura, u Italiji oko 1.100 eura, a u Njemačkoj 1.300 eura.
“U Austriji se za penzijsko osiguranje izdvaja 22,8 posto bruto plaće, a radni staž u prosjeku traje i do 45 godina. Većina penzija nije dodatno oporezovana, što značajno povećava stvarni iznos koji penzioneri primaju”, navodi se u izvještaju o europskim penzijskim sistemima.
U Njemačkoj se, zbog sve starijeg stanovništva, sistem sve više oslanja na privatnu štednju. Ipak, zbog poreza i drugih odbitaka, stvarni iznos mirovine može varirati.
U BiH uz sve veće troškove života, penzioneri su među socijalno najugroženijim kategorijama. Iako razlike u cijenama između bogatijih i siromašnijih zemalja djelomično ublažavaju jaz u kupovnoj moći, one ne mogu nadomjestiti realnu razliku u prihodima.