Uoči lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, koji će se održati 6. oktobra, uvedene su značajne izmjene Izbornog zakona BiH od strane visokog predstavnika Christiana Schmidta s ciljem suzbijanja zloupotreba u izbornom procesu.
Jedna od ključnih promjena odnosi se na način formiranja biračkih odbora, koji sada ne mogu biti potpuno pod kontrolom političkih stranaka. Osim toga, novitet u samom postupku glasanja je ograničenje broja kandidata koje birači mogu zaokružiti na glasačkom listiću.
Dok su birači ranije mogli označiti neograničen broj kandidata unutar jedne stranke, sada im je omogućeno da zaokruže najviše tri imena. Ukoliko birač označi više od tri kandidata, glas će se računati samo za političku stranku, a ne za pojedinačne kandidate. Ova promjena de facto uvodi zatvorene liste, gdje će pozicija kandidata na listi imati veći značaj nego ranije.
Da bi pojedinačni kandidat napredovao na listi, mora osvojiti najmanje 10% od ukupnog broja glasova koje je dobila stranka. Tako, na primjer, kandidat s nižeg mjesta na listi, poput Ženje Ljubuškića iz SDP-a za Općinsko vijeće Novi Grad Sarajevo, koji je 24. na listi, mora osigurati ovaj procenat glasova kako bi napredovao. Slično je i s kandidatima kao što je Elvedin Džinić, koji je 35. na listi za Gradsko vijeće Tuzla ispred PDA-a.
Također, kandidati koji trenutno obnašaju druge funkcije, poput državnog ministra Sevlida Hurtića, federalnog ministra Kemala Hrnjića, ili federalnog parlamentarca Arnela Isaka, mogu “zalediti” svoj mandat ukoliko budu izabrani na lokalnim izborima. Ovo pravilo omogućava im da nastave sa trenutnim funkcijama, dok mandat osvojen na izborima mogu aktivirati u roku od sedam dana nakon isteka njihovih aktuelnih mandata.
