Novi otpravnik poslova Ambasade SAD-a u Bosni i Hercegovini je John Ginkel, koji će, s nešto većim ovlastima i slobodom, zamijeniti Daniela Koskija. Ovim imenovanjem, barem zasad, iz Washingtona nema ništa od “promjene kursa” kojeg su pojedini političari u BiH očekivali.
Naravno, u prvom redu se to odnosi na političare iz Republike Srpske, primarno predsjednika SNSD-a Milorada Dodika.
On je, dok je još bio na mjestu predsjednika RS-a, insistirao da intenzivnijem lobiranju u Washingtonu, a od januara i inauguracije predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, u Banjoj Luci je ugostio brojne osobe koje je percipirao kao korisne u približavanju njegovoj administraciji.
Naravno, lobiranje je dugotrajan proces koji može iznjedriti rezultate tek godinama nakon što počne, ali je jasno da, bez obzira na euforiju i optimizam u Banjoj Luci, ono zasad ne proizvodi željene efekte.
Ginkelovo imenovanje kao jasna poruka
Međutim, barem zasad, ova taktika ne uspijeva, što sugeriše i Ginkelovo imenovanje.
Dok su Srbija i Hrvatska dobili politička imenovanja na mjesta ambasadora, koji još uvijek nisu potvrđeni u Senatu američkog Kongresa, Washington u BiH šalje karijernog diplomatu.
Jednostavnije rečeno, politika prema BiH se, sudeći prema ovom imenovanju i drugim porukama koje su se mogle čuti od zvaničnika State Departmenta (formalnih i neformalnih), neće mijenjati, barem ne u ovom trenutku.
Prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, Ginkel će biti svojevrsni “vršilac dužnosti ambasadora”, odnosno otpravnik poslova s nešto više slobode u donošenju odluka, ali je i dalje karijerni diplomata koji u BiH dolazi da dodatno utvrdi politiku SAD-a prema našoj zemlji.
Ginkelov posao, prema dostupnim informacijama, će biti da ponovi poruke koje smo već mogli čuti iz Washingtona, a koje se odnose na poštovanje državnih institucija te osiguravanje stabilnosti, bilo političkoj ili sigurnosnoj, u cijeloj državi.
Bosanskohercegovačka diplomatija ipak mora biti na oprezu
Bez obzira na to što se Ginkelovo imenovanje, iz pro-bosanskog ugla, može smatrati kao svojevrsno “olakšanje”, odnosno najava da neće biti značajne promjene u američkoj politici prema BiH, to nije razlog da se diplomatski napori u Washingtonu ne intenziviraju.
Lobiranje iz RS-a, uz značajnu pomoć Srbije, će nastaviti da pokušava na sve načine da sebi napravi što bolju poziciju, polazeći s mišlju kako se ustaljena politika SAD-a prema BiH može opisati kao “recidiv demokratskih administracija.”
Iako ova poruka i dalje ne rezonuje u Washingtonu, primarno zbog činjenice da BiH jednostavno nije na listi prioriteta u Bijeloj kući, niko ne može garantovati da to neće biti slučaj za nekoliko mjeseci.
Upravo zbog toga, Ginkelovo imenovanje i poruke koje su (ne)formalno dolazile iz Washingtona u kontekstu aktuelnih dešavanja u BiH mogu biti i jedna vrsta upozorenja da bi se i takvo stanje moglo izgubiti ako u jednom trenutku invezivno lobiranje vlasti u RS-u pronađe plodno tlo u Americi.
Zasad, takvih naznaka nema, ali Trumpova administracija je i do sada pokazala da nešto što vrijedi danas, ne mora vrijediti nekoliko dana kasnije, što je najveći rizik po BiH u ovom kontekstu.
