Sukob na Bliskom istoku neminovno će se odraziti i na bh. privredu u kontekstu poskupljenja goriva. Trenutno nema signala da bi moglo doći do prave nestašice goriva, ali poskupljenje jeste realna mogućnost, posebno ako se sukob produbi i utječe na globalnu isporuku nafte.
Nestašice goriva nisu očekivane u kratkom roku, ali poskupljenje i veća volatilnost cijena svakako jesu. Ne postoji rizik fizičke nestašice zbog prekida jer Bosna i Hercegovina ne uvozi sirovu naftu direktno iz ratnih zona. Naftni derivati se nabavljaju preko regionalnih distributera i rafinerija u okolini, dok je rast cijena neminovan.
U slučaju dužeg trajanja rata, očekuje se povećani trošak energije i transporta, što bi moglo dovesti do inflatornog pritiska i ukupnog povećanja troškova poslovanja. Kompanije koje se oslanjaju na uvoz sirovina i energenata mogle bi imati smanjenu profitnu maržu ili poremećaj u trgovinskim tokovima, te povećane rizike u investicijama i poslovnoj klimi.
Već zabilježene posljedice sukoba su porast cijena goriva na pumpama, što direktno utiče na poslovanje u BiH prvenstveno kroz povećanje cijena energenata i neizvjesnost u poslovanju.
Bosna i Hercegovina nema stratešku ovisnost o nafti — ne uvozi ključne prehrambene proizvode iz ratom pogođenih zemalja, energetski sistem nije povezan s tamošnjom infrastrukturom, niti industrijska proizvodnja u BiH u potpunosti zavisi od zemalja pogođenih ratom. Stvarni rizik za BiH je globalni rast cijena energenata.
Ako sukob ostane regionalan, bez šire energetske eskalacije, pad izvoza i uvoza bio bi minimalan i kratkoročan. U slučaju šireg energetskog šoka moguć je pad izvoza od tri do sedam odsto, indirektno kroz smanjenu tražnju u Evropskoj uniji, uz istovremeni rast inflacije.
