Prema podacima Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, objavljenim ovih dana, u prvih osam mjeseci ove godine došlo je do značajnog pada zaposlenosti u ovom bh. entitetu. Do tada najveći pad zaposlenosti zabilježen je 2020. godine u vrijeme pandemije COVID- 19.
Na kraju augusta ove godine broj uposlenih u F BiH je iznosio 541.921 što je za 9.531 manje nego u 2024. Iz Porezne uprave F BiH navode kako je najveći pad zaposlenih zabilježen u sektoru obrazovanja gdje je veliki broj prosvjetnih radnika angažiran na određeno.
Iz informacije Porezne uprave F BiH vidljivo je da je u periodu od 2014. do 2020. godine trend zaposlenosti bio u uzlaznoj putanji. Prosječno, na kraju svake godine je bilo oko 10.000 više zaposlenih u odnosu na prethodnu godinu.
Periodični pad zaposlenosti
U posljednjih 12 godina, računajući i podatke iz ove godine, najveći rast zaposlenosti zabilježen je na kraju 2016. kada je broj zaposlenih iznosio 503.971 i bio je veći za 18.031 u odnosu na kraj 2015. godine. Do najvećeg pada broja zaposlenih došlo je tokom prve godine pandemije COVID -19. tj. 2020. godine kada se u odnosu na kraj 2019. broj zaposlenih smanjio za 15.252 osobe i iznosio je 520.493. S obzirom na mjere koje se donosene za vrijeme pandemije, a koje su pogodile poduzeća zbog ograničenja kretanja, otežanog transporta roba i usluga, brojne firme su smanjivale broj radnika, otkazivale ugovore o radu pa je ovaj pad i očekivan. Pandemija je pogodila cijelu svjetsku ekonomiju.
Naredne četiri godine postepeno se povećavao broj zaposlenih u Federaciji BiH pa je tako krajem 2021. godine bilo 533.034 zaposlenih što je bilo povećanje od 12.514 u odnosu na pandemijsku 2020. godinu.
Onda je uslijedio umjereni rast broja zaposlenih naredne tri godine. Na kraju 2022. broj zaposlenih je bio 538.312, u 2023. 544.345, a na kraju 2024. godine 551.452 zaposlenih .
Stupanjem na snagu odluke o zabrani rada nedjeljom u trgovinama u Federaciji BiH krajem novembra 2024. godine, krenuo je pad broja zaposlenih u sektoru trgovine. Od januara ove godine je povećana minimalna plaća sa 619 na 1.000 KM, bez prethodnog smanjenja doprinosa što je također izazvalo pad broj zaposlenih u F BiH i to jasno pokazuju mjesečni izvještaji Porezne uprave F BiH u prva četiri mjeseca ove godine. Blagi rast zaposlenih je bio u maju i junu mjesecu, a zatim ponovo pad. Na kraju augusta 2025. broj zaposlenih u F BiH je iznosio 541.921. što je u odnosu na proteklu godinu pad od 9.531 osobe.
Prema podacima Federalnog ministarstva financija-Porezne uprave F BiH (podaci za august ove godine) na području Unsko-sanskog kantona radilo je ukupno 38.592 radnika, dok je u istom periodu na evidenciji nezaposlenih bilo 25.956 lica. Stopa zaposlenosti u Unsko-sanskom kantonu iznosila je 21,86 posto, a nezaposlenosti 40.21 posto i bilježi tendenciju laganog rasta.
Služba za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona je prikupila podatke na osnovu činjenica sa terena kada je u pitanju rad i zapošljavanje nakon 31. decembra 2024. godine kada je Vlada F BiH usvojila odluku o povećanju minimalne plaće sa 619 na 1.000 KM. Prema dobivenim podacima, povećanje iznosa minimalne plaće nije uzrokovalo pad zaposlenosti na području Unsko-sanskog kantona.
– Prema našim podacima u decembru 2024. godine na području USK broj zaposlenih je iznosio 38.046 radnika. Prema narednim mjesečnim izvještajima taj broj nikad nije bio manji što znači da povećanje minimalne plaće nije imalo značajnog utjecaja na zapošljavanje u USK. Mogu slobodno reći da Služba za zapošljavanje USK ima velikog doprinosa tome jer smo putem subvencija na području USK kroz ovu godinu po osnovu rada i zapošljavanja obezbijedili negdje oko 10 miliona KM. Putem naše aktivne politike zapošljavanja zaposlili smo negdje oko 1.200 radnika sa područja USK. Na kraju 2024. godine imali smo 29.000 nezaposlenih dok u augustu ove godine imamo 26.000, što je manje za oko 3.000 što ukazuje na smanjenu nezaposlenost u prvih osam mjeseci ove godine. Tu treba imati u vidu i starosnu strukturu prijavljenih na evidenciji ove službe. Od 60 do 65 godina starosti na evidenciji nezaposlenih trenutno je 2.079 lica, od 55 do 59 godina starosti 2.011 lica a ukupan broj nekvalificiranih lica iznosi 11.814. Mi i dalje kroz razne projekte nastojimo izvući što više iz ove kategorije koja je bez ikakve kvalifikacije a još su radno sposobni, da kroz određena doškolovavanja dođu do nekog zanimanja koje će im pomoći da lakše dođu do adekvatnog radnog mjesta, ističe Jasmin Prošić, stručni saradnik u Službi za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona.
Brojne mogućnosti za doškolovavanje
Obzirom da se najavljuje promjena Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju i da će visina penzije ovisiti od dužine trajanja radnog staža što je sasvim korektno u Službi za zapošljavanje očekuju da će i to doprinijeti smanjenju stope nezapsolenosti.
Kada je pitanju zaposlenost u USK ona trenutno iznosi 38.805 radnika sa prebivalištem osiguranog lica na području Unsko-sanskog kantona. Uvođenjem ETIAS-a, koji je planiran naredne godine, očekuje se još bolja situacija, kada će se deevidentireati migracije i kretanje radno-sposobnih lica sa područja Unsko-sanskog kantona na područje EU.
Ono što svake godine u određenim vremenskim intervalima primjetno dovodi do rasta nezaposlenosti su periodi završetka srednjih škola kada se veliki broj mladih, koji ne nastvaljaju daljnje školovanje, prijavljuje na biro rada. Otprilike su to i periodi kada brojnim prosvjetnim radnicima ističu ugovori o radu na određeno vrijeme. Slijede periodi kada završavaju sezonski poslovi u turizmu i građevinarstvu.
– Sve su to uzročnici bilo rasta ili pada zaposlenosti, a da je uzrok rast minimalne plaće od početka ove godine, to zaista nije imalo negativan utjecaj na USK. Mi smo mala zemlja, ekonomski oslonjena najvećim dijelom na EU i naravno da kada se u nekoj od država sa kojima imamo razvijenije privredne tokove, desi neka mala nestabilnost kod nas to proizvede veliki val negativnih posljedica pa i pad zaposlenosti. Ja se nadam u narednom periodu, kada je u pitanju odlazak naših građana na rad u inozemstvo, da će ubuduće toga biti sve manje. Već ove godine smo imali veći broj povratnika naših građana iz inozemstva nego odlazaka, što je za nas dobro jer i ovdje ima prostora za rad ko želi raditi. Mi ih kroz poticajne mjere podržavamo u realizaciji njihovih zahtjeva za otvaranjem obrta, samostalnih djelatnosti gdje primjenjuju praksu stečenu radeći u inozemstvu i to je segment koji treba podržati. Na taj način oni sebi ili određenom broju lica sa evidencije Službe za zapošljavanje osiguravaju radno mjesto, ovdje plaćaju doprinose i takve projekte treba podržati. Ono na što bih htio još ukazati jest činjenica da na području Unsko-sanskog kantona imamo 19 institucija koje se bave obrazovanjem odraslih osoba prema Zakonu koji tretira ovu oblast. Znači velika većina od ovih 11.000 nekvalifikovanih lica ima mogućnost za obrazovanje i stjecanje nekog zvanja. Imamo razne kurseve u trajanju od tri do pet mjeseci, imamo plan zapošljavanja i u razgovoru s njima otkrivamo da dosta njih ima raznih vještina za neke poslove. Nastojimo da ih uputimo da se obrazuju kako bi stekli neko zanimanje što im onda omogućava izlazak na tržište rada i zasnivanje radnog odnosa u struci. U najavi je promjena Zakona o radu F BiH gdje će radnik morati biti primljen na neodređeno vrijeme i to će dati određenu sigurnost radniku. Dakle činimo sve da se zaposlenost poveća, ne samo u Unsko-sanskom kantonu, već i u cijeloj Federaciji, ističe Prošić.
Brisanje s evidencije nezaposlenosti nakon odbijanja ponuđenog posla
Postoje i mjere koje se provode kada je u pitanju brisanje određenog broja lica sa evidencije nezaposlenih. U pitanju su lica kojima je Služba za zapošljavanje ponudila neki posao, ali su isti odbili i ta lica se, prema važećim zakonskim propisima brišu sa evidencije.
– Jednom kada odbije odgovarajući posao a koji mu garantuje realna primanja briše se sa evidencije za zapošljavanje. Moja je preporuka svakom nezaposlenom licu a posebno mladim ljudima, da prihvate ponudu za posao i kroz rad traže svoja prava. Također redovno dobijamo izvještaje od inspekcije o zatečenim radnicima na radu na crno, s imenom i prezimenom. Poslodavac bude kažnjen za zapošljavanje radnika na crno, a lica koja su zatečena da rade na crno a nalaze se na evidneciji Službe za zapošljavanje se brišu i ostaju bez svih prava koja su imala. Međutim zakonom je dozvoljeno da se ta osoba već sutra može prijaviti na biro rada ali gubi prava koja je imao prije. Zaključak je da sve dok nam svima ne proradi kolektivna svijest imat ćemo probleme koje imamo dugi niz godina. Sistem mora profunkcionirati a to znači da ne smije biti rada na crno, isplate dijela plaće u gotovini, uplate minimalnih doprinosa što ide direktno na štetu radnika pri odlasku u penziju niz drugih radnji koje su protuzakonite zarad lične koristi pojedinaca. Bosna i Hercegovina jeste mala zemlja ali ima bogate resurse, vrijedne ljude koji kada ih poslodavac poštuje i plati korektno za njihov rad, to cijene. Nama još uvijek fali upravo tog poštovanja radnika. Kada toga bude, biće bolje za sve i za pojedinca i društvo u cjelini, ističe Prošić.
