U današnjem izdanju Dana uživo razgovarali smo s Albinom Muslićem, predsjednikom Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i zastupnikom SDP-a o ključnim temama koje dominiraju zasjedanjima državnih i entitetskih parlamenata ove sedmice. Osim toga, komentarisao je i moguće ponovno otvaranje pregovora sa Miloradom Dodikom, liderom SNSD-a i predsjednikom Republike Srpske za šta je rekao da se neće desiti te da je on sam sebe politički eliminisao te da njegovo nuđenje minerala SAD-u smatra potezom očajnika.
Dok se pred zastupnicima nalaze brojni evropski i reformski zakoni, politička neizvjesnost i institucionalne blokade dodatno komplikuju proces donošenja odluka. Posebno je u fokusu zakon o Sudu BiH, koji dolazi u dva prijedloga – iz različitih političkih tabora, ali sa važnim razlikama.
Reforma pravosuđa i zakon o Sudu BiH
Muslić ističe da prijedlog Predraga Kojovića o zakonu o Sudu BiH jeste u proceduri Predstavničkog doma, dok prijedlog Marine Pendeš ide u Dom naroda BiH. Iako su razlike naizgled tehničke, suština se tiče nadležnosti i lokacije Apelacionog suda.
“Suštinska razlika je zapravo u prijedlogu sjedišta Apelacionog suda gdje kolega Kojović predlaže da to budu Pale, dok kolegica Pendeš predlaže da to bude Istočno Novo Sarajevo. Za mene je apsolutno neprihvatljiva bilo kakva redukcija postojećih nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine. Sud BiH mora imati nadležnost nad krivičnim djelima propisanim zakonima BiH, uključujući i organizovani kriminal, bez obzira na to da li je počinjen u jednom entitetu ili u Brčko distriktu. Trenutna formulacija to nepotrebno komplikuje”, mišljenja je Muslić.
O izmjenama zakona o VSTV-u
Govoreći o zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), Muslić je naglasio da je Ustavnopravna komisija zatražila dodatno vrijeme za razmatranje brojnih sugestija i amandmana, uključujući i mišljenje Venecijanske komisije.
“Doista smatram da bi VSTV trebao biti institucija koja će biti otporna na etničke prefikse i da se zaista govori o integritetu pravosuđa u cijelini. Spornim smatram i prijedlog koji eliminiše mogućnost ulaska novih ljudi u pravosuđe. Ne smijemo donositi zakone koji uvode diskriminaciju”, jasan je bio Muslić.
Dugovi prema Viaductu i arbitražne presude
Posebnu pažnju privuklo je pitanje duga prema kompaniji Viaduct, koje prijeti blokadom finansiranja BHANSA-e. Muslić je kategoričan da odgovornost mora snositi entitet koji je prekinuo ugovor, u ovom slučaju Republika Srpska.
“Apsolutno je neprihvatljivo da bilo ko u Bosni i Hercegovini stvori ugovornu obavezu, raskine ugovor i da očekuje da država plaća taj njegov dug. Usvojili smo zaključak kojim tražimo da se dug isplati iz sredstava predviđenih za nabavku zgrade UIO, te da pravobranilaštvo pokrene regresnu tužbu prema Republici Srpskoj. Bosni i Hercegovini prijeti oko dvije milijarde KM potencijalnih obaveza po arbitražnim postupcima. To je ogroman rizik”, istakao je.
Evropski put BiH i političke blokade
Muslić izražava zabrinutost zbog nedostatka političke volje i mogućih posljedica po evropski put BiH.
“Došli smo u situaciju da većina u Predstavničkom domu ima samo 19 zastupnika. U Domu naroda je još teže, zbog stalnog obaranja kvoruma. Ako ne budemo imali jasnu političku volju, bojim se da ćemo propustiti ovu generacijsku šansu. Fokus EU bi se mogao preusmjeriti. Državni parlament mora zasjedati kontinuirano jer nas u slučaju otvaranja poglavlja čeka usvajanje stotina zakona”, mišljenja je dodajući da HDZ mora odlučiti da li je za EU put ili blokade.
Izborni zakon i Dodikova pozicija
Osvrćući se na aktuelna politička pitanja i odnose s HDZ-om i SNSD-om, Muslić poručuje da se o Izbornom zakonu mora razgovarati, ali ne pod ucjenama.
“Smatram da treba razgovarati o Izbornom zakonu, ali isključivo na temu tehnologija – skeniranja, videonadzora, elektronskog brojanja. Sve u Bosni i Hercegovini se može ako se hoće. Imamo i presude Evropskog suda koje nalažu izmjene Ustava i zakona, ali za to treba politička volja i većina. Ako želimo, možemo promijeniti ustav. Poslati 50 ili 100 zakona iz Predstavničkog doma u Dom naroda – da se vidi ko blokira”, naveo je.
O pozivima međunarodne zajednice na pregovore sa SNSD-om
Na pitanje o mogućim pritiscima za povratak za pregovarački sto sa liderom SNSD-a i predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom, Muslić odgovara:
“Dodik je sam sebe eliminisao iz političkih razgovora gubitkom četvrtog delegata i ponašanjem u NSRS-u. Poklanjanje resursa SAD-u tumačim kao potez očajnika. Suverenitet BiH je neupitan i treba da se rješava unutar države. Očekujem jednakost svih pred zakonom, bez selektivne pravde. Pravosudne institucije moraju raditi svoj posao”, poručio je, između ostalog, Muslić.
Cijelo gostovanje gledajte u videu ispod: