Iz Centralne izborne komisije BiH jučer su potvrdili kako ih je Sud BiH obavijestio o tome da je odbio žalbu predsjednika stranke Lista za pravdu i red Nebojše Vukanovića na raniju odluku CIK-a da prihvati kandidaturu SNSD-a s potpisom Milorada Dodika za prijevremene izbore za predsjednika RS-a.
Vukanović je u svojoj žalbi osporio odluku CIK-a tvrdeći da Dodik prema pravosnažnoj presudi odnosno pravnim posljedicama sadržanim u Krivičnom zakonu BiH ne može obavljati ni funkciju predsjednika SNSD-a.
Iako za sada nema zvaničnog očitovanja iz Suda BiH, jučerašnju odluku je donijelo Apelaciono odjeljenje Suda BiH, koje je, inače, u drugostepenom postupku potvrdilo prvostepenu presudu Suda BiH protiv Dodika.
Pravne posljednice po Krivičnom zakonu BiH
Ova oduka, u najmanju ruku, traži dalje propitivanje, što je portal Fokus.ba i učinio. Naime, Sud BiH u prvostepenoj presudi protiv Milorada Dodika, a što je potvrđeno i u drugostepenoj, donoseći odluku o mjeri sigurnosti, kao što je poznato izrekao zabranu vršenja dužnosti predsjednika RS-a u trajanju od šest godina.
U istoj presudi Sud se očitovao i o pravnim posljedicama osude odnosno prijedlogu Tužilaštva da se Dodik kazni i po osnovu člana 203a stav 5 tačke a), c) i d).
Riječ je o članu koji se odnosi na neizvršavanja odluka visokog predstavnika. U stavu 5. stoji da osuda ima za pravnu posljedicu pod tačkom a) prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, pod tačkom c) zabranu vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava, i pod tačkom d) zabranu sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.
Upravo ovo posljednje iz tačke c) znači da se zabrana odnosi i na funkciju predsjednika SNSD-a, političke stranke koja se sve ove godine redovno finansirala i javnih sredstava.
U spomenutoj presudi, Sud BiH u prvostepenoj presudi, što je Apelaciono odjeljenje potvrdilo, konstatuje da to nisu krivičnopravne sankcije i da on nije imao zakonskog osnova za odlučivanje, te da će takve posljedice, koje su konkretno sadržane u članu 203a stav 5. tačke a), c) i d) KZBiH, nastupiti po sili zakona u slučaju pravosnažnosti izrečene osude.
Šta je u novoj odluci zaključilo Apelaciono odjeljenje
Sud BiH u saopćenju za javnost iz 25. februara u kojem pojašnjava prvostepenu presudu za Dodika navodi da krivično pravne sankcije (u ovom slučaju zabrana obavljanja za Dodika da obnaša funkciju predsjednika SNSD-a) nastupaju po automatizmu, po sili zakona, nakon pravosnažnosti presude, što se i desilo.
Apelaciono odjeljenje u svojoj presudi iz juna je ustanovilo da je prvostepeni sud ovo pravilno ocijenio.
Međutim, prema nezvaničnim informacijama ovo isto odjeljenje je odlučujući sada ne u krivičnom predmetu Dodik, već u upravnom sporu, po žalbi Vukanovića, ostavilo prostor da se Dodiku funkcija predsjednika stranke osporava u posebnom postupku?!
Kada je riječ o člana 203a stav 5 Krivičnog zakona BiH u spomenutoj tački c) spominje se da se zabrana izriče za obavljanje službene dužnosti u organu koji se finansira iz javnih sredstava, treba podsjetiti i na odluku visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta od 24. aprila ove godine.
Schmidtova odluka iz aprila ove godine
Prema toj odluci obustavljena je isplata budžetskih sredstava za SNSD i stranku Ujedinjena Srpska. Njen vremenski karakter nije određen, međutim u članu 6. Odluke stoji da “visoki predstavnik zadržava pravo da izmijeni i dopuni ovu odluku ili da preduzme druge mjere koje smatra potrebnim radi osiguranja provedbe ove odluke”.
Da li će Schmidt s obzirom na aktuelnu pravnu zavrzlamu ponovo djelovati? U kontekstu Schmidta i Dodikove pozicije na čelu SNSD-a danas se očitovao sam Vukanović koji smatra da se radi o dijelu nagodbe Schmidta, Dodika i, kako je naveo, stranaca.
Prema određenim tumačenjima pravnih eksperata, nedvosmisleno je stajalište Suda BiH u prvostepenoj i drugostepenoj presudi o tome da je Dodik ostao i bez funkcije predsjednika SNSD-a, bez obzira na odluku Schmidta, koja se smatra privremenom mjerom.
Da li je nova odluka iz Suda BiH sada proizvela pravni nonsense. Uzimajući sve navedeno obzir, tri su pravne opcije kada je riječ o Dodikovoj poziciji na čelu SNSD-a.
Jedna je da je Apelaciono odjeljenje Suda BiH u novoj odluci po upravnom sporu za sada “ostavilo” Dodika na čelu SNSD-a.
Druga se tiče prvostepene i drugostepene presude u krivičnom predmetu protiv Dodika prema kojoj po sili zakon ne može biti predsjednik SNSD, bez obzira na Schmidtovu odluku.
Treća ostavlja prostor Schmidtu da se pozove na član 6. svoje odluke o zabrani finansiranja SNSD-a te da je u tom smislu izmijeni.
