“Pozivamo i na donošenje konačne odluke kojom bi Arbitražni tribunal Distrikt Brčko dodijelio Federaciji BiH,” navodi se u zaključcima Glavnog odbora SDA.
Ova inicijativa naišla je na burne reakcije u Republici Srpskoj (RS) i zabrinutost oko mogućih posljedica. No, koliko je realno da Brčko zaista bude pripojeno Federaciji BiH?
Brčko – ključni predmet pregovora
Da bi se razumjelo zašto pitanje Brčkog izaziva toliku pažnju, treba se vratiti u devedesete godine prošlog stoljeća, u vrijeme završetka rata u Bosni i Hercegovini.
Brčko, strateški smješteno na rijeci Savi, dijeli istočne i zapadne dijelove entiteta Republika Srpska. Tokom rata bio je poprište žestokih sukoba i teških zločina, posebno nad bošnjačkim stanovništvom. Pitanje kontrole nad ovim područjem bilo je od vitalnog značaja za sve strane u sukobu.
Tokom mirovnih pregovora u Dejtonu (novembar 1995.), Brčko je bio jedno od najtežih pitanja. Iako su skoro sva ostala sporna teritorijalna pitanja riješena, Brčko nije moglo biti jednostavno dodijeljeno ni jednom entitetu. Bosanska strana, predvođena Alijom Izetbegovićem, insistirala je da Brčko pripadne Federaciji, dok je srpska strana pod vodstvom Slobodana Miloševića željela zadržati kontrolu radi očuvanja teritorijalnog kontinuiteta RS.
Kada su pregovori zapali u ozbiljnu krizu upravo zbog Brčkog, američki posrednici predvođeni Richardom Holbrookeom predložili su kompromis: pitanje Brčkog bit će riješeno putem međunarodne arbitraže. Ova odluka je bila ključna za postizanje Daytonskog sporazuma i formalno je ugrađena u njegov Aneks.
Arbitražna odluka o Brčkom
Nakon rata, uspostavljen je Arbitražni tribunal za Brčko. Tribunal je 1999. godine donio presudnu odluku: Brčko je postao Distrikt Brčko, specifična upravna jedinica pod suverenitetom Bosne i Hercegovine, ali van neposredne kontrole oba entiteta – i Federacije BiH i Republike Srpske.
Distrikt je zamišljen kao multietnički, autonomni prostor sa sopstvenom zakonodavnom, izvršnom i sudskom vlašću, ali pod nadzorom međunarodnog supervizora. Ovakvo rješenje trebalo je spriječiti dalju destabilizaciju i osigurati slobodno kretanje i komunikaciju kroz cijelu BiH.
Iako distrikt nominalno pripada oba entiteta, praktično djeluje kao “treći politički subjekt”, što ga čini jedinstvenim u političko-teritorijalnoj arhitekturi zemlje.
Najnoviji zahtjev SDA i političke reakcije
Glavni odbor SDA je u posljednjim zaključcima izrazio zahtjev za konačnu arbitražnu odluku kojom bi Distrikt Brčko bio dodijeljen Federaciji BiH. Uz taj zahtjev, SDA je pozvala Visokog predstavnika i Savjet za implementaciju mira da smijene odgovorne osobe u institucijama RS zbog nepoštivanja Dejtonskog sporazuma.
Ovaj potez SDA izazvao je žestoke reakcije iz Republike Srpske. Milorad Dodik, predsjednik RS-a, upozorio je da je taj zahtjev “dovoljan razlog za raspad Bosne i Hercegovine”, a slične ocjene dale su i druge stranke u RS-u, ocjenjujući prijedlog kao antiustavan i destabilizirajući.
Oštro su reagirali i opozicioni političari iz RS-a. Milan Miličević (SDS) izjavio je da je “napad na status Brčkog od strane SDA posljedica katastrofalne politike Milorada Dodika”, dok je Staša Košarac optužio visokog predstavnika Christiana Schmidta da svojim djelovanjem potiče političku krizu u BiH.
Bivši predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine Miro Lazović komentirao je da prijedlog SDA nije rješenje krize u BiH.
“Kriza se neće riješiti zahtjevom da Distrikt Brčko pripadne Federaciji BiH. Naprotiv, produbit će se,” poručio je Lazović.
On smatra da organizacija i funkcionisanje vlasti u Distriktu Brčko treba biti obrazac za cijelu Bosnu i Hercegovinu — multietnički, funkcionalni model koji je dokazao da zajednički život i upravljanje nisu nemogući.
Lazović čak predlaže da Distrikt Brčko postane treći entitet — građanski entitet direktno vezan za državne institucije, čime bi se omogućilo novo ustavno-pravno preuređenje BiH zasnovano na regijama, a ne na etničkim podjelama.
Može li arbitraža promijeniti status Brčkog?
Iako Arbitražni tribunal formalno još postoji, njegovo djelovanje odavno je zamrznuto. Konačna odluka iz 1999. i kasniji aneksi iz 2006. godine praktično su definirali trajni specifični status distrikta. Godine 2009. Brčko distrikt je i formalno uvršten u Ustav Bosne i Hercegovine.
Svaka promjena statusa Brčkog danas bi zahtijevala:
- Saglasnost glavnih strana u BiH (koja je trenutno nezamisliva),
- Odluku Arbitražnog tribunala, uz političku podršku Savjeta za implementaciju mira,
- Najvjerovatnije, novu međunarodnu konferenciju ili diplomatsku inicijativu, jer se radi o jednom od ključnih stubova Dejtonskog sporazuma.
Drugim riječima, zahtjev, pa čak ni apel Arbitraži, bez šireg političkog i međunarodnog konsenzusa, nije dovoljan za promjenu statusa Brčkog.
Danas, vrlo teško Brčko može pripasti Federaciji BiH. Distrikt Brčko nije samo teritorijalno pitanje, već jedan od temelja današnje Bosne i Hercegovine kakva je uspostavljena Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Promjena njegovog statusa bez šireg dogovora unutar BiH i bez saglasnosti međunarodne zajednice je sasvim sigurno nemoguća. Zbog toga je vjerovatnije da će Brčko ostati ono što jeste: poseban, autonomni distrikt pod suverenitetom države Bosne i Hercegovine.