Sjedinjene Američke Države u junu ove godine sankcionisale su sedam kompanija u Bosni i Hercegovini koje se povezuju sa Milorad Dodikom. Neke od njih već su ugašene, dok se druge bore da opstanu na tržištu. Pitanje je mogu li neke od njih opstati u ovakvim okolnostima.
Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva financija SAD-a je sankcionisalo kompanije “Prointer ITSS”, “Infinity Media”, “K-2 Audio Company”, “Sirius 2010”, “Una World” i “Kaldera Company”, jer “osiguravaju značajne izvore prihoda” porodici ranije sankcioniranog proruskog predsjednika ovog entiteta Milorada Dodika.
Sankcionisanim kompanijama banke su blokirale račune što je otežalo njihovo poslovanje.
Televizija Una je 31. jula je saopćila da je obustavila emitovanje programa u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedioniji. Također, ugašena je firma UNA World Network.
“Nakon tri godine objektivnog i profesionalnog izvještavanja i postavljanja standarda u emitovanju modernog i zabavnog programa, zbog nametnutih sankcija američke administracije Una televizija prinuđena je da prestane sa radom. Zahvaljujemo se svim zaposlenima na posvećenom radu i trudu, a gledaocima na povjerenju i podršci koju su nam pružili od samog početka”, saopćili su tada iz UNA-e TV.
U vezi sa sudbinom ostalih kompanija razgovarali smo sa ekonomskim analitičarem Zoranom Pavlovićem.
“Firme pod sankcijama ne mogu opstati. Firma koja nema račun u banci ne može raditi. Ono što je pokušano ili smišljeno da bude riješenje za sankcije za firme koje su na OFAC-ovoj listi, riješenje su našle u prenosu vlasništva na menadžment. Dakle, na neke potpuno druge ljude, a ne one koji su bili vlasnici, i drugo, na promjenu naziva same firme. Na taj način su smatrali da drugi vlasnik i drugo ime time isključeno iz mogućnosti primjene sankcija ili povezivanjem sa sankcionisanim firmama”, rekao je Pavlović.
U slučaju “Siriusa 2010” promijenjen je samo naziv, a vlasnik je ostao isti, dok je u slučaju Prointera došlo do promijene imena i vlasnika u kojem su kao vlasnici imenovani ljudi iz menadžmenta.
“To je možda realtivno razumno riješenje iz jednog vrlo prostog razloga. Te firme su u svom radu sklopile jako mnogo ugovora sa javnim preduzećima, ministarstvima i tako dalje. Tako da implementacija softverskih aplikacija koje su instalirane u tim institucijama se moraju održavati. Osnovno pitanje je da li će se sačuvati ljudski potencijal ili IT stručnjaci koji su radili na implementaciji da bi mogli da budu prisutni u nekoj drugoj varijanti kao ljudi koji mogu da održavaju sistem. Ako sam sistem ne bi funkcionisao svi ljudi u BiH bi imali velike probleme, od vađenje lične karte, vozačke, pasoša do kazni u saobraćaju i slično”, kazao je Pavlović.
U međuvremenu Konzorcij za realizaciju Projekta digitalizacije javnih RTV servisa u BiH dostavio je ministarstvu komunikacija i prometa izjašnjenje o realizaciji Projekta sa prijedlogom da “Sirius 2010” istupi iz Ugovora, a da kompanija “Odašiljači i veze Zagreb” preuzme sva prava i obaveze iz Ugovora.
U pokušaju da premoste problem sankcija vlasti u Republici Srpskoj su kroz Narodnu skupštinu RS-a u julu ove godine usvojile set zakona kojima su Investiciono-razvojno banci RS (IRB) omogućili da može obavljati unutrašnji platni promet i primate depozite.
Pavlović je kazao da je IRB registrovana kao fond, a ponašala se kao banka bez kontrole Agencije za bankarstvo.
“Kada je to bilo prepoznato od strane ljudi iz Svjetske banke oni su insistirali da se ukine veliki kreditni odbor koji je odobravao velike kredite velikim korisnicima bez posrednika koji je finansijska institucija banka, koja garantuje da će sredstva koja su plasirana biti vraćena. Kao u slučaju davanja stambenih kredita koji obavezno moraju ići preko posrednika, preko komercijalnih banaka. To je situacija s kojom smo se susretali do sada”, rekao je Pavlović.
Istakao je da zakon sada predviđa da IRB pređe u neki stadij poslovno-komercijalne banke.
“Ono što sam ja vidio u komentarima da bilo koja finansijska institucija banka mora biti registrovana kod Centralne banke BiH. Jedan od uslova takve komercijalno-finansijske institucije je da ima SWIFT kod, a SWIFT kod daje Sjedinjene Američke Države preko te centrale SWIFT načina plaćanja. Veliko je pitanje da li bi neka institucija kao što je Investiciono-razvojna banka dobila SWIFT kod u tim odnosima. Ako ne bi dobila SWIFT kod ne bi mogla biti komercijalna banka, ako nije komercijalna banka pitanje je šta na tržištu može da radi osim da bude investicioni fond kako je i registrovano”, rekao je Pavlović.
Dodatni problem za sankcionisane kompanije, koje još uvijek posluju, predstavlja najava američkog State Departmenta da će sankcionisati i one kompanije koje sarađuju sa sankcionisanim firmama.
Radio Slobodna Evropa (RSE) je objavio da najmanje dvije crnogorske kompanije sarađuju sa sankcionisanim frimama iz BiH.
“Finansijske institucije, lica i drugi subjekti koji obavljaju transakcije ili aktivnosti sa sankcionisanim licima mogu sebe izložiti sankcijama”, kazao je glasnogovnrik State Departmanta odgovarajući na pitanje RSE o saradnji crnogorskih državnih firmi sa sankcionisanim kompanijama iz BiH.
