Posljednjih godina u Bosni i Hercegovini sve su popularnije elektronske cigarete i nargile.
Gotovo na svakom ćošku otvoren je nargila bar – u centru grada, na glavnim šetalištima – a prolazak pored njih prati intenzivan miris raznih aroma. Često se nameće pitanje kako neko uopće može boraviti u takvom prostoru, a kamoli koristiti nargilu.
Poseban problem predstavlja činjenica da su ovi objekti puni djece i maloljetnika koji u njima borave gotovo svakodnevno – poslije škole, tokom velikih odmora i u večernjim satima. Iz hitnih službi širom BiH upozoravaju da sve češće imaju slučajeve kolapsnih stanja kod tinejdžera koji konzumiraju nargilu.
Kontinuirano pušenje nargile ili elektronskih cigareta ostavlja daleko teže posljedice nego što se to često misli.
Istraživanja pokazuju da su nargile i elektronske cigarete štetnije čak i od klasičnih cigareta. Riječ je o proizvodima koji sadrže brojne dodatke čiji sastav i dugoročni efekti nisu u potpunosti poznati. Konzumenti često imaju osjećaj da “ne puše”, a zapravo unose u organizam znatno opasnije supstance.
To je otrov
Pulmolog prim. dr. Mahir Tokić upozorava da su elektronske cigarete izuzetno štetne jer sadrže koncentrirane supstance izdvojene iz duhana.
– Kada se određeni sastojci izdvoje i koncentrišu, to postaje otrov. Te supstance sagorijevanjem stvaraju dodatne toksine koji direktno oštećuju disajne organe. Ljudi misle da koriste blažu varijantu, ali to je velika zabluda. Osim kancerogenog djelovanja, dolazi do upala disajnih puteva koje vremenom prelaze iz akutnih u hronične, što dovodi do trajnih deformacija disajnog sistema – upozorava dr. Tokić.
Prema njegovim riječima, korisnici elektronskih cigareta i nargile često obolijevaju ranije nego klasični pušači.
Koliko cigareta sadrži jedna nargila
Posebno zabrinjava činjenica da se nargila sve više koristi među mladima. Istraživanja pokazuju da svaki treći srednjoškolac konzumira nargilu.
Nargila je duhanski proizvod i izuzetno je štetna, naročito za maloljetnike. Jedna doza nargile jednaka je pušenju oko 20 cigareta.
– Kod mladih osoba disajni sistem još nije u potpunosti razvijen. Zbog toga vrlo rano dolazi do hroničnih oboljenja poput bronhitisa, a kasnije i hronične opstruktivne plućne bolesti i alergijskih oboljenja. Osim pluća, pogođeni su i drugi organski sistemi, uključujući kardiovaskularni i neurološki – ističe dr. Tokić.
Nargile koriste posebne kockice koje se zagrijavaju na žaru, a sagorijevanjem se oslobađaju vještačke arome poput mente, vanilije i drugih mirisa. Te supstance utiču na centralni nervni sistem, blokiraju centre za disanje i mogu dovesti do kolapsnih stanja, zbog čega mladi završavaju u hitnoj pomoći.
Često im se pruži pomoć, dobiju infuziju, ali se nakon toga vraćaju istoj navici.
Osim direktnih korisnika, ugrožene su i osobe koje borave u tim prostorima. One udišu dim i postaju pasivni konzumenti, jer je zrak u tim objektima zasićen štetnim isparenjima.
Genetske promjene i dugoročne posljedice
Zabrinjava i činjenica da još uvijek nije u potpunosti poznato da li ove supstance izazivaju genetske promjene, posebno kod mladih osoba i onih u reproduktivnoj dobi.
Sve je više djece rođene s određenim zdravstvenim poteškoćama, a dodatni problem predstavlja i zagađen zrak. Kombinacija svih ovih faktora dovodi do porasta alergijskih i hroničnih oboljenja disajnih organa, čak i kod novorođenčadi.
Stručnjaci upozoravaju da se bilježi porast karcinoma pluća, bronha i limfnih žlijezda, te da sve više žena obolijeva od raka pluća. Mlade žene sve ranije počinju koristiti cigarete, elektronske cigarete i nargile, čime se dodatno povećava rizik po zdravlje.
