Reformistički kandidat Masoud Pezeshkian pobijedio je u drugom krugu predsjedničkih izbora u Iranu, nadmašivši Saeeda Jalilija. Pezeshkian je osvojio 16,3 miliona glasova, dok je Jalili prikupio 13,5 miliona glasova, prema podacima objavljenim u subotu, 6. jula.
Pezeshkian, kardiohirurg i dugogodišnji poslanik, privukao je podršku obećanjem da će poboljšati odnose sa Zapadom i ublažiti zakone o obaveznom nošenju marama. Njegova pobjeda dolazi nakon godina sankcija i protesta koji su vršili pritisak na Islamsku Republiku.
Njegove pristalice su izašle na ulice Teherana i drugih gradova prije zore kako bi proslavile pobjedu, koja je postala očigledna nakon što su rezultati počeli pristizati. Iako Pezeshkian nije najavio radikalne promjene u iranskoj šiitskoj teokratiji, njegovi skromni ciljevi će se suočiti s izazovima od strane vlade koju još uvijek uglavnom kontrolišu tvrdolinijaši.
Izbori su zabilježili najnižu izlaznost u historiji Islamske Republike, s obzirom da je odaziv u prvom krugu glasanja 28. juna bio veoma nizak. Iranski zvaničnici su dugo ukazivali na odziv kao znak podrške teokratiji, ali su se suočili s velikim pritiskom zbog sankcija koje su uništile ekonomiju, masovnih demonstracija i nasilnog gušenja neistomišljenika.
Više od 61 milion Iranaca imalo je pravo glasa, ali su slike s biračkih mjesta pokazale skroman odaziv. Istraživanja u Teheranu pokazala su slab promet usred velikog prisustva obezbjeđenja na ulicama. Glasanje je produženo do ponoći kako bi se povećalo učešće.
Pezeshkianova pobjeda dolazi u vrijeme kada Iran nastoji redefinirati svoju unutrašnju i vanjsku politiku. Njegova pobjeda mogla bi signalizirati skretanje prema većoj saradnji sa Zapadom, iako će vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei ostati konačni arbitar u svim državnim pitanjima.
Pezeshkian će se također morati suočiti s naslijeđem pokojnog predsjednika Ebrahima Raisija, koji je bio blizak Hameneiju i smatrao se njegovim potencijalnim nasljednikom. Raisi je bio poznat po svojoj umiješanosti u masovna pogubljenja 1988. godine i krvave obračune nakon protesta zbog smrti Mahse Aminija 2022. godine.
Na međunarodnoj sceni, Iran se suočava s brojnim izazovima, uključujući direktan napad na Izrael u aprilu i eskalaciju napada milicija koje podržava Teheran, poput libanskog Hezbolaha i jemenskih Huti pobunjenika. Iran također obogaćuje uranijum na nivoima bliskim naoružanju, što je razlog za zabrinutost međunarodne zajednice, piše The Guardian.
Pezeshkianova kampanja se više puta doticala budućnosti iranskog nuklearnog programa i potencijalnih razgovora s administracijom SAD-a, posebno u slučaju pobjede Donalda Trumpa na predstojećim izborima.
Trump je povukao Ameriku iz iranskog nuklearnog sporazuma 2018. godine, a indirektni razgovori s administracijom Joea Bidena nisu rezultirali jasnim napretkom ka ograničavanju nuklearnog programa Teherana.
Pezeshkianova pobjeda otvara novo poglavlje u iranskoj politici, s nadom da će donijeti stabilnost i poboljšati međunarodne odnose nakon godina tenzija i ekonomskih teškoća.
