Predsjedanje Evropskom unijom je od 1. jula preuzela Mađarska. Narednih šest mjeseci, ova zemlja će biti formalni lider ove nadnacionalne organizacije, a ovaj period mogao bi biti ključan i za Bosnu i Hercegovinu.
Nakon šest mjeseci gdje je predsjedala Belgija, tokom kojeg perioda je BiH dobila status pregovarača za članstvo u EU, sada na tu poziciju stiže Mađarska, što je izazvalo većinom zabrinutost širom Starog kontinenta.
Poznato je da u Mađarskoj već skoro 15 godina vlada Viktor Orban, premijer i predsjednik desničarske stranke Fidesz. Osim po anti-migrantskim stavovima, Orban i njegovi stranački puleni “koketirali” su i s evrospekticizmom, te poprilično otvoreno održavali dobre odnose s Vladimirom Putinom.
Na domaćem frontu, odnosno u BiH, vladavina Orbana je zabrinjavajuća zbog dobrih odnosa između premijera Mađarske i predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika. Orban i njegovi istomišljenici nisu krili podršku za secesionističke ideje lidera SNSD-a, te mu čak i finansijski pomagali. Smatra se i da su Orban i Fidesz kočničari ozbiljnijeg pristupa EU po pitanju sankcionisanja Dodika i drugih sličnih aktera u BiH.
Prije neke ozbiljnije zabrinutosti za stanje u EU narednih šest mjeseci, vrijedi pogledati šta uopće znači predsjedavati Evropskom unijom.
Vrijedi istaći da to ne znači da Mađarska ima neku “supermoć” nad drugim državama članicama. Kao i u svakom drugom vremenskom periodu, za sve odluke je potreban konsenzus, odnosno pozitivan glas premijera i predsjednika svih država članica EU.
Ono što Mađarska može jeste postavljati agendu ovog bloka. Drugim riječima, predstavnici ove države će u narednih šest mjeseci, na sastancima relevantnih EU tijela, odlučivati šta je prioritet i o čemu će se raspravljati.
Najveći gubitnik narednih šest mjeseci bit će Ukrajina, imajući u vidu da pitanja o pomoći ovoj zemlji, koja se od februara 2022. godine bori protiv agresije Rusije, sigurno neće biti na dnevnom redu većine sastanaka u Briselu.
Upravo zbog toga su članice EU “požurile” s usvajanjem inicijative da se sredstva koja generiše oduzeta ruska imovina u Evropi prebacuju za pomoć Ukrajini. Bez obzira na određen nivo opozicije čak i van Mađarske, inicijativa je usvojena i novac polako pristiže u Kijev.
Kako bi najbolje sumirali šta znači biti država koja predsjedava Evropskom unijom, barem u teoriji, često se koristi analogija organizatora formalne večere. On je tu kako bi gosti mogli imati ugodno iskustvo, te da bi zadovoljni otišli kući čak i ako je tokom večere bilo nekih žustrih diskusija.
Sporni dio ove teorije je što bi, prema njoj, država koja predsjedava trebala zanemariti svoje interese, i staviti u fokus Evropsku uniju. Naravno, u praksi je to znatno drugačije, a to će vjerovatno pokazati i Mađarska u više navrata.
Što se tiče BiH, odnosi između Dodika i Orbana, odnosno Fidesza kao cijele stranke, mogli bi biti u fokusu.
Kako je BiH sada u procesu čekanja na međuvladinu konferenciju i pregovarački okvir, predsjedavanje Mađarske moglo bi biti ključno, a Dodik bi nevoljko mogao “pogurati” put naše zemlje ka članstvu u EU.
Imajući u vidu da uskoro dolaze lokalni izbori, te Dodiku treba bilo kakva pomoć kako bi došao do više glasova, moguće je da će Mađarska na agendu staviti ubrzanje EU puta naše zemlje, kako bi svom savezniku iz Banje Luke dali jednu vrstu pobjede.
Naravno, Dodik bi to predstavio kao ličnu pobjedu i na sav glas hvalio svoje dobre odnose s Budimpeštom, ali bi to sigurno bilo dobro za sve građane BiH, imajući u vidu da od marta stojimo u mjestu na našem EU putu.
Opet treba istaći da je za bilo kakav napredak na EU putu potreban koncezus svih država članica, ali je moć postavljanja agende koju ima Mađarska dovoljna da se ovo pitanje stavlja u fokus.
Slična situacija bi mogla čekati i Sjevernu Makedoniju, čija desničarska vlada također gaji dobre odnose s Orbanom i njegovom “ekipom”. Ova država je od 19. jula 2022. godine u procesu pregovora za članstvo u EU, a još nije uspjela zatvoriti niti jedan klaster.
Bez obzira na odnos Orbana i Mađarske prema BiH, koji se ne može opisati kao prijateljski, lični odnosi između njihovih zvaničnika i Dodika bi mogli donijeti nešto pozitivno za sve građane BiH, iako je teško vjerovati da im je to intencija.
