Trenutno, zakonodavstvo nalaže da poslodavci snose teret od 42 dana bolovanja, što dodatno otežava situaciju.
Poslodavci često prijavljuju zloupotrebe bolovanja, s prosječnim trajanjem bolovanja u FBiH od 25 dana godišnje, što je četiri puta više od evropskog prosjeka.
Samo u prošloj godini, u Kantonu Sarajevo otvoreno je 5776 bolovanja dužih od 42 dana, dok su troškovi refundacija premašili 10 miliona KM.
Najčešći razlozi za bolovanja su visokorizična trudnoća, bolovi u leđima, povišen pritisak i stres. Poslodavci se često susreću s radnicima koji se vraćaju na posao prije isteka 42 dana, samo da bi ponovno otvorili bolovanje nakon nekoliko dana.
Nadzor nad izdavanjem bolovanja često je neadekvatan, a ljekari rijetko opovrgavaju mišljenje svojih kolega. Potrebna je stroža kontrola i digitalizacija sistema kako bi se pratila učestalost i trajanje bolovanja te identificirali ljekari koji ih najčešće odobravaju.
Srbija je uvela sistem elektronskog bolovanja i pooštrila kontrole kako bi se borila protiv zloupotreba. Sličan pristup mogao bi pomoći i u FBiH, uz uvođenje statističkih podataka za donošenje kvalitetnih mjera.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, ističe važnost digitalizacije i dobre statistike za rješavanje ovog problema.
